Milatović na NATO Samitu mladih: Moj cilj je da mladi u Crnoj Gori više ne vjeruju da su političke veze put do uspjeha, već obrazovanje i rad

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je na Nato Samitu mladih, koji se održava u Budvi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore i NATO-a.

Upitan šta članstvo u NATO-u znači za našu zemlju i za region Zapadnog Balkana Milatović je podsjetio da se Crna Gora pridružila NATO-u 2017. godine, i da ove godine obilježavamo osmu godišnjicu članstva.

"Postoje tri glavne koristi od članstva Crne Gore u NATO-u.
Prva — članstvo u NATO-u predstavlja najbolju bezbjednosnu garanciju za Crnu Goru. To je jedan od ključnih stubova našeg sistema odbrane i bezbjednosti.
Druga korist jeste ta što je članstvo u NATO-u, poslužilo kao odlična platforma za modernizaciju naše vojske. Danas Crna Gora izdvaja oko 2% BDP-a za vojsku, pri čemu se najveći dio sredstava troši upravo na modernizaciju — nekada je to bilo oko 20%, sada je i do 30%. Ovo nam pomaže da vojsku dovedemo na najviše međunarodne standarde.
Treća korist je ona koju su osjetile i mnoge zemlje Centralne i Istočne Evrope — članstvo u NATO-u je često bio prvi korak ka članstvu u Evropskoj uniji. Zemlje su time dokazivale usklađenost sa demokratskim standardima, vladavinom prava i razvojem institucija. I Crna Gora je sada na ozbiljnom i posvećenom putu ka članstvu u EU.
To su tri ključne koristi koje, kao predsjednik, vidim da je Crna Gora dobila iz svog članstva", kazao je Milatović.

Kako vidite obaveze Crne Gore unutar NATO-a, posebno u pogledu ulaganja u odbranu? Kako biste to objasnili mladima?

"Kao punopravna članica Alijanse, Crna Gora je posvećena svemu što se dogovori u okviru saveza, uključujući i troškove.
Već sam pomenuo da Crna Gora izdvaja više od 2% BDP-a za vojsku i spremni smo, kao i drugi saveznici, da izdvajamo još više. Na predstojećem samitu u Hagu razgovaraće se o povećanju ciljanog iznosa — možda i do 3,5% BDP-a. Crna Gora već ispunjava ono što je dogovoreno na samitu u Velsu, i uvjeren sam da će nastaviti da ispunjava obaveze i nakon samita u Hagu.
Drugo, Crna Gora doprinosi kolektivnoj odbrani — prisutna je na istočnom krilu NATO-a, u zemljama kao što su Letonija i Bugarska, kao dio kopnenih snaga. Učestvuje i u mnogim vojnim vježbama NATO-a, koje su dio strategije odvraćanja i odbrane.
Još jedna veoma važna stvar — Crna Gora pripada izazovnom regionu Evrope. Ulaskom u NATO, Crna Gora je ojačala stabilnost čitavog regiona Zapadnog Balkana. Već tri od šest zemalja regiona su članice NATO-a, dok tri nisu. Vjerujem da je odluka Crne Gore da postane članica 2017. bila ključna ne samo za našu zemlju, već i za regionalnu stabilnost", odgovorio je Milatović.

Kako vidite ulogu Crne Gore kao stabilizujuće sile u regionu i u širem bezbjednosnom okruženju?

"Crna Gora je najmanja zemlja ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u cijelom Balkanu. Nemamo veliku populaciju niti jaku vojsku u brojčanom smislu. Ali vjerujem da Crna Gora može biti uzor u mnogim aspektima — u dobrim susjedskim odnosima, u usklađenosti sa NATO standardima, kao i u pristupanju EU. To je naša komparativna prednost. Crna Gora je multietnička država, gdje zajedno žive Crnogorci, Srbi, Hrvati, Albanci, Bošnjaci — i svi je vide kao svoju zemlju. Na liderima je da očuvaju i razvijaju taj duh. U tom smislu, Crna Gora jeste i može biti još bolji uzor u godinama koje dolaze", navodi Milatović.

Kakva je vaša vizija Zapadnog Balkana u okviru Evropske unije? Gdje se Crna Gora uklapa u tu sliku i kako zemlje poput Crne Gore mogu zadržati momentum?

"Trenutno postoji deset zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Crna Gora je jedna od njih.
Mislim da se svi slažemo da je Crna Gora vjerovatno najnaprednija zemlja među svim kandidatima kada je riječ o potencijalnom članstvu u EU. Za to postoji mnogo razloga.

Prvi razlog je što je Crna Gora najnaprednija u pogledu institucionalnog okvira kada je u pitanju pristupanje EU. To je jedina zemlja koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja – njih 33, koliko ih trenutno postoji. Zatvorili smo šest poglavlja, i nadamo se da ćemo u naredne dvije do tri godine zatvoriti i preostala poglavlja. U tom smislu, radimo svoj "domaći zadatak" kada je u pitanju članstvo u EU.

Drugi razlog je što je Crna Gora već članica NATO-a. To sam već pomenuo, i vjerujem da to ima značaja. Crna Gora je dio zajedničke bezbjednosne arhitekture, što je jedan od stubova same Evropske unije.

Treći razlog tiče se ekonomskog razvoja. Crna Gora je najrazvijenija zemlja, ekonomski gledano, među kandidatima. Već koristi euro, što znači da je na neki način već pripremljena za članstvo.

Na kraju, Crna Gora već godinama u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom EU. I tu članstvo u NATO-u takođe pomaže, jer ne možete razdvajati spoljnu politiku od bezbjednosne politike, posebno u ovom neizvjesnom geopolitičkom okruženju.

Dakle, ono u šta vjerujem i čemu težim jeste da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine. To je ambiciozan, ali realan cilj. Crna Gora može biti uzor i inspiracija ostalim zemljama kandidatima. Može biti i priča o uspjehu koju EU može pokazati svijetu – da reforme imaju smisla i da politička kultura može da se mijenja", rekao je Milatović.

Koji je trenutno najveći izazov na evropskom putu Crne Gore?

"Postoji više izazova. To je čitava agenda reformi koju još moramo da sprovedemo. Kada je riječ o vladavini prava, postoje određeni standardi koje još nismo ispunili. Takođe, postoje i tehnički aspekti – ekologija, državna pomoć, politika konkurencije...
Javna administracija u Crnoj Gori radi na tome već više od deset godina, otkako su otvoreni pregovori.

Dakle, izazovi postoje, ali ono što je važno jeste pozitivan trend koji treba da se održi. U Crnoj Gori me ponekad i sama vlada doživljava kao nekoga ko kritikuje brzinu reformi, jer vjerujem da mogu i moraju da idu brže. Za mene članstvo u NATO-u i EU nije cilj sam po sebi. Iza toga stoji sistem vrijednosti za koji se borimo. Reforme radimo zbog građana koje predstavljamo. Često podsjećam ostale političke aktere u zemlji da tako treba da se vodi država", poručio je predsjednik.

Kao najmlađi šef države u regionu, kako se odnosite prema izazovima mladih, kao što su političko angažovanje, zapošljavanje i povjerenje u institucije?

"Važno pitanje – ne samo zato što učestvujemo na NATO Samitu za mlade, već jer je to ključno za ekonomski i demokratski razvoj. Prije ulaska u politiku, bio sam ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Tamo se redovno sprovodilo istraživanje među mladima u oko 50 zemalja. Jedno pitanje je bilo: Šta je najvažnije za uspjeh u životu? Mladi na Balkanu često su odgovarali da je politička veza najvažnija. Preko 25% mladih u regionu je to navelo. Za poređenje, u Njemačkoj je samo 2–3% mladih reklo isto. To je ogroman jaz između demokratije i razvoja u Njemačkoj i Balkana. Moj cilj u politici je da mladi u Crnoj Gori više ne vjeruju da su političke veze put do uspjeha, već da je to obrazovanje i rad. To je suština – sistem vrijednosti i kakvo društvo želimo. To je razlog zašto je važno biti član NATO-a i zašto težimo EU", zaključio je Milatović.