Neophodni strateški odgovori na ozbiljne izazove sa kojima se suočavaju demokratski sistemi širom svijeta

Demokratski sistemi širom svijeta suočavaju se sa ozbiljnim izazovima, koji testiraju njihovu otpornost, zbog čega su neophodni strateški odgovori, a ulaganje u nauku i obrazovanje snažno doprinosi usvajanju demokratskih vrijednosti, demokratskoj stabilnosti i društvenoj koheziji.

To je poručeno na konferenciji „Demokratska otpornost u izazovnim vremenima: Uvidi iz političkih nauka i šire“, koju je organizovalo Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA).

Predsjednica MoPSA-e, prof. dr Olivera Komar, kazala je da je to udruženje osnovano prije godinu, ali da je radilo mnogo, pokušavajući da se približi drugim organizacijama u regionu.

“Iako je organizacija mlada, političke nauke u Crnoj Gori su već ostavile traga. Naši članovi su već objavili radove u nekim od vodećih časopisa u Evropi i svijetu. Naši članovi su veoma aktivni i u praksi. imamo bivše ministre, bivše ambasadore, ljude koji su zaista aktivni u dizajniranju naših izbornih sistema. Imamo gradonačelnike, članove parlamenta. Dakle, pokušavamo da kombinujemo akademski i praktični pristup nauci”, pojasnila je Komar.

Istakla je da je da je u Crnoj Gori stvorena nova generacija mladih naučnika na koju država može biti veoma ponosna.

“Ušli smo u naučnu zajednicu, stavljajući Crnu Goru na mapu izvora podataka. Ljudi koriste podatke koje prikupljaju iz Crne Gore za svoja istraživanja, i to ne samo ljudi iz Crne Gore, već ljudi širom sveta. I mislim da će to biti nasljeđe bar naše generacije”, rekla je Komar.

Direktor Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Marko Vukašinović, ukazao je da se demokratski sistemi širom svijeta suočavaju sa ozbiljnim izazovima, koji testiraju njihove temelje i otpornost.

“Porast populizma i polarizacije, slabljenje institucija, ograničenja medijskih i informacionih sloboda, ekonomske i tehnološke transformacije, mijenjanje političkog učešća, sve su to faktori, koji zahtjevaju ozbiljnu analizu i strateške odgovore”, jasan je Vukašinović.

Istakao je da obrazovanje nije samo sredstvo za sticanje znanja, već ključni stub u oblikovanju kritičkog mišljenja, jačanju građanske svijesti i podsticanju aktivnog učešća u društvenim procesima.

“Posebno želim da istaknem ulogu obrazovnih sistema u jačanju demokratske otpornosti gdje škole i univerziteti nisu samo mjesta za prenos znanja. To su radionice demokratskih vrijednosti. Tu mladi uče o kritičkom razmišljanju, dijalogu i toleranciji, vještinama koje su temelj zdravog društva”, rekao je Vukašinović.

Ukazao je da je Crna Gora posvećena unapređenju obrazovanja kao fundamentalne vrijednosti društvenog razvoja, a napori u digitalnoj transformaciji, promociji boljeg obrazovanja i jačanju akademske autonomije su konkretni koraci ka stvaranju okruženja u kojem obrazovanje doprinosi demokratskoj stabilnosti i društvenoj koheziji.

“Moramo nastaviti da unapređujemo medijsku pismenost kako bismo pomogli mladima da razlikuju pouzdane izvore informacija od manipulativnog sadržaja koji bi mogao da potkopa demokratske procese. Uvođenjem medijske pismenosti kao predmeta u sve škole u Crnoj Gori, pozicioniramo se među zemlje koje se strateški bave izazovima digitalnog društva, kao što su dezinformacije, govor mržnje. Medijska pismenost može značajno doprinijeti usvajanju demokratskih vrijednosti”, uvjeren je Vukašinović.

Ukazao je da je ključno da istraživači, naučnici, akademici i kreatori politike rade zajedno kako bi stvorili uslove koji omogućavaju demokratskim institucijama da se prilagode novim izazovima bez gubitka svoje fundamentalne uloge, štiteći prava građana i obezbjeđujući pravedan društveni poredak.

Direktorka Fondacije Friedrich Ebert (FES) regionalne kancelarije za Crnu Goru i Srbiju, Kirsten Schönefeld, smatra da su pitanja i debate, koje se tiču otpornosti demokratije u vremenu izazova, veoma značajne ne samo za akademsku zajednicu, već i za javnost, odnosno društvo u cjelini.

Izvršni direktor DeFacto Consultancy, dr Slaven Živković, istakao je da je ta agencija ima snažno partnerstvo sa međunarodnim organizacijama, fondacijama, razvojnim agencijama, radeći sa njima na širokom spektru tema kao što su demokratija, ljudska prava, političko učešće, društvena kohezija i stavovi javnosti.

“Ali ono što bih posebno želio da naglasim je naša stalna posvećenost ulaganju u nauku. Podržali smo nekoliko inicijativa koje povezuju Crnu Goru sa globalnom naučnom zajednicom, a naš poseban napor u toj oblasti je Crnogorska nacionalna izborna studija. Do sada smo doprinijeli sa tri nacionalne studije izbora i nadam se da će ih biti još”, rekao je Živković.

Dodao je da u vrijeme kada je nauka pod pritiskom u mnogim dijelovima sveta, agencija DeFacto ostaje posvećena odbrani i ulaganju u nauku.

Predstavnik Berlinskog centra za društvena istraživanja, prof. dr Wolfgang Merkel istakao je da je u vremenu višetrukih kriza glavni napad dolazio od desničarskog populizma.

“Ljevičarski populizam je drugačija stvar. Bar u teoriji, ljevičarski populizam obuhvata niže društvene slojeve. Desničarski populizam isključuje na etničkoj osnovi, naročito u praksi. Ali ako gledate porast ljevičarskog populizma u Španiji i Portugalu, to je veoma kompatibilno sa demokratijom. Ono što moramo da znamo je da ne treba da koristimo neliberalna sredstva da bismo postigli liberalne ciljeve. Pravedna raspodjela tereta u krizi unutar društva je ono što je važno za demokratiju”, kazao je Merkel.

Ukazao je da je u Crnoj Gori posljednjih godina jednakost u demokrtiji porasla, a u Srbiji se bilježi dramatičan pad.

Pojasnio je da je demokratska otpornost sposobnost sistema da uradi tri stvari, a to su da izdrži izazove, da se prilagodi novim okolnostima i da se oporavi od faza u kojima je demokratija bila narušena načinom na koji se upravljalo zemljom.

“Demokratska otpornost je termin gde možemo vidjeti koje su početne tačke za strateško djelovanje demokratskih aktera. Danas imamo različite izazove koji su veoma ili manje relevantni za demokratski sistem. Opet imamo rat. I ne samo rat, već agresiju Putinove Rusije na Ukrajinu. Imate odgovor koji me dosta brine. Ponovo razmišljamo o naoružavanju. Trošimo i planiramo da trošimo sve više novca na oružje, a zaboravljamo da razmišljamo i o alternativnim načinima”, ukazao je Merkel.

Istakao je da kada postoji dvostruka promjena vlasti od demokratske ka autoritarnijoj, a zatim nazad ka demokratskom sistemu, važno je razgovarati o tome kako da se nadoknadi šteta nanijeta ne samo institucijama, već društvu u cjelini.

Govoreći o civilnom društvu istakao je da ono ne predstavlja samo dobre, već i mračne strane.

“Fragmentirano društvo je problem koji trenutno vidimo. Različitost je svakako nešto o čemu treba da govorimo kada govorimo o demokratizaciji. Ali to ima i drugu stranu medalje, kada se pojavljuje osveta desničarskog populizma protiv, kako bi oni rekli, previše različitosti”, ukazao je Merkel.