Događaji iz prethodna dva dana u vezi sa spomenikom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću jasno ukazuju da ovaj problem ima nekoliko dimenzija, ocijenio je za Antenu M asistent u nastavi na Fakultetu političkih nauka Nemanja Stankov.
Jedna se, objašnjava, tiče činjenice da je institucionalni odgovor na podizanje spomenika velikom zločincu van zakonskih normi bio veoma slab.
„Svjedoče nam dvije stvari o tome. Prva, da je samo jedna osoba privedena, a to je osoba koja je vlasnik parcele na kojoj se nalazi pomenuti spomenik. I druga činjenica da je policija, koliko sam upoznat iz medija, sinoć oko dva pokušala da spomenik ukloni, ali da nije mogla to da uradi zbog okupljenih koji su branili sam spomenik, te je dogovor da se on samostalno ukloni danas do 15 sati. Te dvije stvari nam govore da ili nema, s jedne strane, institucionalne ili političke volje da se zakon sprovede, ili, s druge strane, što mislim da je na neki način i očiglednije, da država nema snagu da sprovede svoja ovlašćenja kada je riječ o nekim škakljivim temama. Jer ova tema jeste nešto što dijeli crnogorsku javnost i definitivno jeste nešto što bi trebalo da dijeli crnogorsku javnost, s obzirom na implikacije koje sa sobom nosi“, navodi Stankov.
Ovo nije izolovan slučaj, kaže Stankov i dodaje da je to druga dimenzija problema.
„Nismo se mi jednog dana probudili sa spomenikom Pavlu Đurišiću, nego je to samo na neki način metastaza jedne cijele politike rehabilitacije četničkog pokreta, koja u Crnoj Gori ima svoje glasne zagovornike. Vidimo to najbolje i najizraženije danas u izjavi sa otvaranja, u kojoj je Metodije poručio da će se spomenik prebaciti u crkvu, pa ukoliko država ima problem sa spomenikom, onda bi trebala da sruši i tu crkvu, koja će suštinski da bude neka vrsta hrama koja će da čuva taj spomenik", objašnjava sagovornik Antene M.
Ovim se, smatra Stankov, šalje jasna poruka da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori smatra da je iznad zakona države, te na neki način poručuje da će se na njih oglušiti.
U odnosu države prema Crkvi, posrijedi je, dodaje, politička kalkulacija.
„Postoji oklijevanje u određenoj vrsti djelovanja kada je Crkva dio priče, narativa ili problema koji je na dnevno političkoj agendi toga dana, isitiče on.
Zakoni se, naglašava, ne smiju primjenjivati selektivno.
„Ukoliko postoji zakonski propis na koji način i kojim ljudima je moguće podići spomenik, onda država treba da pokaže snagu i da te zakonske norme dosljedno primjenjuje", naglašava sagovornik Antene M.
Potpuno je neprihvatljivo bilo kojem zločincu, na bilo kojem mjestu u Crnoj Gori, podizati spomenike i veličati njihovu prošlost, zaključuje Stankov.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR