Kentera: Ako predamo kontrolu nad našom infrastrukturom predali smo i kontrolu nad samim sobom

Druga u nizu stručnih konferencija koje Atlantski savez Crne Gore organizuje na temu kritične infrastrukture bila je prilika da se skrene pažnja na važnost očuvanja strateških resursa Crne Gore.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera ukazao je na probleme koji bi mogli nastati prepuštanjem kontrole nad kritičnom infrastrukturom.

„Kada govorimo o kritičnoj infrastrukturi, mi ne govorimo samo o dalekovodima, lukama, telekomunikaciji. Mi govorimo o srcu jedne države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da diše. Zato danas treba jasno istaći - kritična infrastruktura više nije samo tehničko pitanje. Ona je postala političko oružje. Ona je postala instrument meke moći. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku. Dovoljno je da isključi mreže. Dovoljno je da presiječe tok informacije. I mi ostajemo automatski paralizovani,“ naveo je Kentera.

Naglasio da Crna Gora posebno osjeća ranjivost u energetskom i digitalnom sektoru.

“Jedan poremećaj na tržištu i cijela ekonomija postaje talac. Naša digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije se odluke donose daleko od Podgorice. Neke dalje od Podgorice, neke bliže, a možda te koje su bliže, možda su i opasnije. Naša saobraćajna i energijska mreža često je u rukama aktera koji ne dijele uvijek naše interese. To je nova realnost. Ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i budućnost. Energetika mora ostati u rukama države i njenih građana. Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija.  Ona je krvotok naše privrede i našeg društva. Ako Elektroprivreda ikad dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili bismo sposobnost da sami odlučujemo o sopstvenoj budućnosti. Da budemo vrlo jasni i precizni, Elektroprivreda Crne Gore, po mojoj mišljenju, ne smije nikad ostati moneta za političku trgovinu, niti predmet kratkoročnih finansijskih kalkulacija. Mora ostati nacionalni stup i garant stabilnosti i sigurnosti,” saopštio je Kentera.

Posebno je naglasio potrebu za zaštitom luka i energetskih kompanija.

"Ako luke i aerodromi pređu u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, gubimo kontrolu nad svojim morem i nad svojom ekonomijom. Ako energetska preduzeća postanu predmet političkih igara i stranih kalkulacija, gubimo sposobnost da sami odlučujemo o svjetlu i toplini u našim domovima. Ako dopustimo da se naši izvori vode pretvore u privatnu imovinu, jednoga dana naši građani mogu plaćati najskuplje cijene za resurse koji su rođeni u našoj zemlji. Ako predamo kontrolu nad našom infrastrukturom, predali smo i kontrolu nad samim sobom. Crna Gore jeste geografski mala država, ali imamo nešto što mnogi već i nemaju. Imamo jasnu svijest o tome ko smo i što smo, gdje pripadamo i zašto se borimo. Naša budućnost nije u zavisnosti, već u savezništvu sa onima koji dijele naše vrijednosti, sa pravim iskrenim prijateljima i partnerima. I zato želim da poručim, ko kontroliše našu infrastrukturu, kontroliše našu zemlju,” naveo je Kentera.

Direktor Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture Atlantskog saveza Crne Gore, prof. dr Zoran Keković napomenuo je da je kritična infrastruktura evoluirala od zaštite ka otpornosti.  

“Kritična infrastruktura nije samo ekonomsko i sigurnosno pitanje, nego i političko, geopolitičko, pravno, socio-psihološko. Putem našeg centra smo uspostavili sveobuhvatan okvir i platformu za dijalog svih relevantnih društvenih činilaca uključujući velike poslovne sisteme i subjekte koji reprezentuju kritičnu infrastrukturu, nadležne državne organe i akademsku zajednicu koja treba da predstavlja motor novih rješenja i inovacija koje su bitne za razvoj sistema zaštite i otpornosti kritične infrastrukture. Pitanje zaštite kritične infrastrukture i jačanje njene otpornosti je multidisciplinarno pitanje, te je neophodan multidisciplinarni pristup,” naveo je Keković.

Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalizaciju u Ministarstvu javne uprave Dušan Polović istakao je da je Crna Gora postavila čvrst normativni okvir za zaštitu digitalnog prostora i kritične infrastrukture, usklađen sa evropskim standardima, ali iskazao nezadovoljstvo dinamikom formiranja Agencije za sajber bezbjednost.

“Ne možemo biti zadovoljni dinamikom formiranja Agencije za sajber-bezbjednost kao jednog od ključnih entiteta kada je kritična infrastruktura u pitanju. Kao što i sami primjećujete, taj proces uspostavljanja Agencije ne teče željenom dinamikom uprkos tome što je Ministarstvo javne uprave preduzelo sve neophodne korake za njeno uspostavljanje i dostavilo Vladi prijedloge za formiranje organa te agencije, budući da je agencija u skladu sa zakonom već morala početi sa radom početkom godine, te da su za njen rad predviđena budžetska sredstva u iznosu od nekih 2,5 miliona eura,”  naveo je Polović.

Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa u Direktoratu za zaštitu i spašavanje Ljuban Tmušić istakao je da bi Crna Gora trebala da produkuje strategiju otpornosti kritične infrastrukture.

“Mislim da u kritičnoj infrastrukturi po malo lutamo. Mislim da se strateški pravac na nivou države mora uspostaviti. Ne ulazeći u detalje blokade željezničkog prevoza koja je bila prošle sedmice, to je dobar primjer iz koga možemo da naučimo. Na taj događaj sam gledao kao na čisto ugrožavanje jednog objekta kritične infrastrukture. Postavlja se pitanje ko je upravljao Željeznicom tih dana, kakvo bi izgledalo postupanje da se nešto dogodilo, ko bi izračunao šta su štete i gubici od tih nekoliko dana. Sa aspekta Ministarstva mi ćemo uraditi sve što možemo da Vlada što prije donese Odluku, pokušaćemo da krenemo i izradu strateškog dokumenta. Sigurno je da u jednom dijelu moramo da promijenimo i zakone. Nakon toga moramo da radimo sigurnosne planove otpornosti kritične infrastrukture,” istakao je Tmušić.

Ivan Stanković iz kompanije Čikom ukazao je na potencijalne probleme prilikom primjene regulativa vezanih za kritičnu infrastrukturu.

“Sve što propisuju regulative određeni broj kompanija neće biti u situaciji da osigura. Neće biti u prilici da osigura adekvatan broj ljudi, adekvatno znanje ili tehnologiju kojima će moći da ispuni ova očekivanja. Pružaoci usluga u kritičnoj infrastrukturi treba da prođu i određene sigurnosne provjere jer sistemi koji su dio kritične infrastrukture, a njima upravlja neko drugi, da nemamo mogućnost provjere ljudi koji će nam raditi vezano za tu bezbjednost može da bude prilično veliki rizik. Ključni segment je da svaka kompanija mora da zna čime raspolaže, da se napravi analiza u odnosu na postojeće stanje u odnosu na ono gdje želimo da budemo, da se napravi analiza rizika i da se ima uvid u to kako će kompanija osigurati biznis kontinuitet i oporavak od katastrofa,” ispričao je Stanković.

Direktor Sektora za IT Centralne banke Crne Gore, Saša Šćekić napomenuo je da je u finansijskom sektoru kao jedna vrsta lex specialis-a izrađena DORA koja dodatno razrađuje zahtjeve za finansijski sektor.

“DORA je regulativa i sve zemlje EU su morale da je usvoje kao takvu. Centralna banka Crne Gore je takođe pripremila radnu verziju Zakona o digitalnoj i operativnoj otpornosti finansijskog sektora, na Savjetu za finansijsku stabilnost je odlučeno da se formira i radna grupa gdje će Centralna banka u saradnji sa Ministarstvom finansija, Agencijom za nadzor osiguranja i Komisijom za tržište kapitala raditi na tome da naša DORA bude usaglašena, usvojena i primijenjena na cijeli finansijski sektor. Nakon usvajanja ovog zakona, po uzoru na kolege iz EU i mi ćemo raditi na Level 2 regulativi i odgovarajućim podzakonskim aktima,” naveo je Šćekić.