Strani mediji o izborima u Crnoj Gori

Priredio: V.J.

Milo Đukanović, predśednik-veteran, krenuo je u drugi krug izbora, a drugoplasirani je bivši ministar privrede Jakov Milatović, proevropski ekonomista obrazovan na Zapadu i zamjenik čelnika centrističke stranke — izvještava „Reuters”.

„Pobjeda Đukanovića u drugome krugu povećala bi izglede njegove stranke DPS na parlamentarnim izborima koji su zakazani u junu”, navodi ova agencija.

„Zaostao je Andrija Mandić, prosrpski i proruski političar, koji je najavio podršku Milatoviću u drugome krugu”.

„Izbori su”, piše „Reuters”, „uslijedili usred jednogodišnje političke krize obilježene glasanjem o povjerenju dvijema odvojenim vladama”.

Ruska državna agencija „TACC” ističe da bi „Đukanović mogao izgubiti vlast nakon 32 godine na čelu Crne Gore” i dodaje da je „on u prvome krugu izbora osvojio najmanje glasova u svojoj političkoj karijeri”.

„Prvobitno se očekivalo da će 58-godišnji Mandić proći u drugi izborni krug”, izvještava „TACC”.  „No, blaga retorika i potpora ‘evropskoj budućnosti’ u Mandićevoj kampanji nije donijela rezultate”.

„Spriječiti Milatovića da postane novi predśednik države moguće je samo ‘nesportskim’ metodama, na primjer ponavljanjem izrežiranoga ‘državnoga udara’, modela iz 2016. ili sličnim političkim avanturama”, tvrdi „TACC”.

Ruski dnevni list „Известия” skreće pažnju da „Đukanović vodi u prvome krugu”.

Američki „Washington Post”, prenoseći agencijski izvještaj o rezultatu izbora, piše da je Đukanović „doživio nagli pad popularnosti”.

„Iako je predśedništvo u Crnoj Gori uglavnom ceremonijalno, jučerašnje se glasanje takođe smatra ključnim pokazateljem raspoloženja javnosti prije parlamentarnih izbora zakazanih za 11. jun”.

„Đukanović i njegova DPS, doveli su Crnu Goru do nezavisnosti od Srbije 2006. i prkosili su Rusiji da 2017. zemlju pridruže NATO-u. Savez kojim su dominirale stranke koje traže bliže veze sa Srbijom i Rusijom zbačio je DPS s vlasti 2020, optužujući tu stranku za korupciju i povezanost s organizovanim kriminalom”.

„Nova vladajuća alijansa je, međutim, ubrzo zapala u rasulo, što je zaustavilo put Crne Gore ka EU i stvorilo politički zastoj”, objavljuje „Washington Post”.

Taj američki list prenosi i da je „Đukanović izbore prikazao kao biranje između nezavisne Crne Gore i zemlje pod kontrolom suśedne Srbije i Rusije”.

„Politički haos i zaustavljene reforme u zemlji, koja se dugo smatrala sljedećom u redu za članstvo u EU, uzbunili su funkcionere SAD i EU koji strahuju da bi Rusija mogla pokušati da izazove probleme na Balkanu kako bi skrenula pozornost s rata u Ukrajini”.

„Süddeutsche Zeitung”, dnevni list iz Minhena, komentariše:

„Iako Predśednik Crne Gore ima samo protokolarna ovlašćenja, izbori se smatraju sudbonosnim. Kao što je pokazalo Đukanovićevo raspuštanje parlamenta, šef države može, u određenoj mjeri, nadzirati funkcionisanje demokratskih institucija. Pristaše nezavisnosti Crne Gore i povezivanja sa Zapadom stoga vide Đukanovića kao posljednji bedem protiv PUZAJUĆE SRBIZACIJE zemlje od strane izbornih pobjednika iz avgusta 2020”.

„Bez obzira na njihovu haotičnu vladavinu, te su snage većinu Univerziteta, škola i kulturnih institucija dovele pod svoju kontrolu, kažu kritičari”.

„Milatović, 37-godišnji ekonomista BLISKO POVEZAN sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), koja je pod kontrolom iz Beograda, predstavlja se kao moderan, umjeren i reformski orijentisan”, ocjenjuje „Süddeutsche Zeitung”.

„Радіо Свобода Україна” ističe poraze Mandića, te Alekse Bečića i Gorana Danilovića, tj. „prosrpsko-proruskih kandidata”.

„Prema posmatračima, oni nijesu uspjeli iz razloga što njihova koalicija već treću godinu ima većinu u parlamentu, a skoro konstantno je blokirana zbog svađa koalicionih partnera“.

Austrijski „Kurier” navodi da je „prozapadni predśednik Milo Đukanović osvojio najviše glasova, ali mora ići u drugi krug”.

Ruska agencija „Интерфакс” piše da su „predśednički izbori od velike važnosti u kontekstu političke situacije u zemlji i Evropi”.

Njemački „Der Spiegel”, uz prenošenje rezultata jučerašnjih izbora, ističe:

„Crna Gora pridružila se NATO-u 2017. nakon pokušaja državnoga udara godinu dana ranije. Vlada je okrivila ruske agente i srpske nacionaliste. Poslije ruske invazije na Ukrajinu, Crna Gora se pridružila sankcijama EU protiv Moskve. Kremlj je stoga tu zemlju stavio na popis neprijateljskih država”.

Ukrajinska „Європейська правда” navodi da „Milatovićeva stranka podržava evropski put Crne Gore, ali se oslanja na SPC i srpsku manjinu”.

„Otvoreno proruski političar Mandić osvojio je samo 19 odsto glasova, što mu nije omogućilo prolazak u drugi krug. Mandić, s druge strane, može uticati na pobjednika drugoga kruga: već je pozvao svoje birače da podrže Milatovića”.