U potrazi za savršenim manikirom, mnoge žene – pa čak i djevojčice – svakodnevno dolaze u kontakt sa hemikalijama koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje. Iako na prvi pogled bezazleni, lakovi za nokte, gelovi i sredstva za skidanje laka sadrže niz štetnih sastojaka koji se povezuju s hormonalnim poremećajima, neurološkim oštećenjima, pa čak i karcinomom, piše Portal RTCG.
Dermatološkinja i onkološkinja dr sci. med. Ana Popović upozorava da se iza sjajnih bočica kriju ozbiljni zdravstveni rizici – naročito za kozmetičarke i osjetljive korisnice.
„Toksična trojka“ u bočici ljepote
„Proizvodi za nokte djeluju bezopasno, ali mogu biti izvor ozbiljne opasnosti po zdravlje – naročito kad se njihove hemikalije udišu, apsorbuju kroz kožu ili nenamjerno unesu“, kaže dr Popović za Portal RTCG.
Posebno upozorava na tzv. toksičnu trojku: toluen, dibutil-ftalat (DBP) i formaldehid.
Toluen, rastvarač koji omogućava glatko nanošenje laka, povezan je s oštećenjima nervnog i reproduktivnog sistema i čak je pronađen u majčinom mlijeku žena koje rade u salonima.
DBP remeti hormonalni balans i razvoj muškog reproduktivnog sistema.
Formaldehid, poznat kancerogen, povezuje se s leukemijom i tumorima disajnih puteva.
Skriveni sastojci i neregulisano tržište
Pored pomenute trojke, mnogi lakovi sadrže i druge supstance zabrinjavajućeg profila:
Trifenil-fosfat (TPHP) – remeti hormone, nalazi se čak u krvi i majčinom mlijeku.
Metil-metakrilat (MMA) – izaziva iritacije kože i disajnih puteva.
Akrilna kiselina – brzo se apsorbuje i izaziva jake alergijske reakcije.
Antimon, težak metal koji može izazvati promjene na koži, probleme s disanjem i gastrointestinalne tegobe, pronađen je u količinama višestruko iznad dozvoljenih granica, i to bez da je naveden na deklaraciji.
„U lakovima koji su analizirani u nezavisnim laboratorijama, pronađeno je i do 15 mikrograma antimona po gramu – što je alarmantno“, upozorava dr Popović.
Kozmetičarke – najizloženija grupa
Najveći rizik nose kozmetičarke koje su svakodnevno izložene hemikalijama u zatvorenim prostorima.
„Kod ovih žena je zabilježena veća učestalost respiratornih tegoba, pogoršanja astme, pa i pobačaja. Prema podacima OSHA, stopa spontanih pobačaja među njima je za 15,6 odsto viša u poređenju sa opštom populacijom“, navodi Popović.
Zabilježeni su i slučajevi smanjenih kognitivnih sposobnosti kod djece čije su majke bile izložene ovim hemikalijama tokom trudnoće.
Ni kućna upotreba nije bez rizika
Mnoge žene vjeruju da su bezbjedne ako same lakiraju nokte kod kuće, ali stručnjaci upozoravaju da to nije tačno.
„Čak i obični lakovi, bez UV lampe, mogu sadržati štetne hemikalije. Dodajte tome UV zračenje kod gel-lakova, koje može povećati rizik od malignih promjena na koži, naročito na rukama i ispod noktiju“, upozorava Popović.
EU pooštrava regulativu
Evropska unija planira da od 1. septembra zabrani upotrebu određenih gel lakova zbog prisustva TPO – hemikalije koja, prema istraživanjima, može predstavljati rizik od raka.
Za razliku od SAD, gdje ne postoji obaveza testiranja kozmetičkih proizvoda prije stavljanja na tržište, EU ima strogu regulativu koja zabranjuje upotrebu supstanci poput olova, arsena i formaldehida u visokim koncentracijama.
„FDA ne zahtijeva testiranje, niti jasnu deklaraciju. U jednoj analizi u Kaliforniji, 83 odsto proizvoda koji su tvrdili da ne sadrže toluen – zapravo su ga sadržali“, kaže dr Popović.
Savjeti za korisnice
Kako bi se zaštitile, korisnice bi trebalo da:
pažljivo čitaju deklaracije;
biraju proizvode bez toksičnih sastojaka;
izbjegavaju gel-lakove ako imaju osjetljivu kožu ili respiratorne probleme;
biraju salone s dobrom ventilacijom i zaštitnim mjerama.
„Crvenilo, svrab, promjena boje noktiju ili ljuštenje kože mogu biti znak alergijske reakcije. U tim slučajevima odmah se javite dermatologu“, savjetuje Popović.
Ljepota da, ali odgovorna
„Industrija ljepote ne smije biti izvan sistema javnog zdravlja. Potrebna je stroža regulativa, više naučnih istraživanja i edukacija građana“, poručuje dr Popović.
I dodaje: „Ljepota ne smije dolaziti po cijenu zdravlja. Vrijeme je da redefinišemo šta znači odgovorna njega – i za sebe i za buduće generacije.“
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR