Ogromni stari grad Vavilon, čuven po svom bogatstvu, ljepoti i raskoši, bio je jedan od najznačajnijih centara istočne civilizacije o kome su pisali mnogi: Herodot, Strabon, Diodor Sicilijanski.
Pošto je pobijedio cara Darija Trećeg u bici kod Gaugamele,Aleksandar Veliki krenuo je na Vavilon. Očekivao je veliki otpor i bitku, međutim lokalno vavilonsko stanovništvo, nezadovoljno zbog poreza i ostalih dažbina, predalo je grad Aleksandru bez ikakve borbe, sa cvijećem i radosnim pokličima.
Istorija nam govori da je naročito veliki procvat Vavilon dostigao u vreme cara Nabukodonosora, koji je potčinio bogatu Siriju, učvrstio vlast u Fenikiji i zauzeo Jerusalim, prijestonicu Judejskog carstva. U tim pohodima došao je do ogromnog plijena i do većeg broja robova, što mu je pomoglo da ostvari svoje grandiozne planove i stvori od Vavilona jedan od najblistavijih gradova Bliskog istoka.
Građen je prema planu u obliku pravougaonika, rijeka Eufrat dijelila ga je na stari i novi grad, i bio je okružen dvostrukim prstenom zidina, na kojima je bilo osmoro vrata koja su nazvana po vavilonskim bogovima.
Za Vavilon je vezana Vavilonska kula koja je kao simbol zbrke i nerazumijevanja pružila mogućnost mnogim interpretatorima da je tumače na razne načine. Međutim, uvijek je bilo prisutno ono osnovno tumačenje - Nacionalistička ideologija donosi ljudskom društvu rascjep i propast, proizlazi iz tiranije koja raspiruje čovječanstvo na neprijateljske narode.
Međutim dok je Vavilonska kula ostala samo simbol, jedna druga priča bila je posebno zanimljiva - neobični vrtovi na dvorcu cara Nabukodonosora.
Tako zapanjujuće izgrađenih vrtova nije bilo u čitavom svijetu. Nalazili su se iza visokih i čvrstih zidina carskog dvorca. Kako legenda kaže, njih je podigao car Nabukodonosor (606-562) za voljenu ženu Semiramidu, midijsku princezu, koja bješe navikla na zelene brežuljke i šume svoje domovine, pa je za njima tugovala u žarkom Vavilonu.
Želeći da ublaži njenu tugu, Nabukodonosor odluči da joj pokloni čitavu oazu zelenila i cvijeća. Ti divni vrtovi ležali su na četvorospratnoj kuli koja je natkrivala mnoge građevine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR