Grupa naučnika koju je predvodio profesor Aleksandar B. Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Indiana razvila je test krvi koji može da otkrije ozbiljnost depresije pacijenta, kao i obavještavanje o riziku za razvoj ozbiljne depresije ili bipolarnog poremećaja.
Najnoviji test krvi zasnovan na prethodnom radu Nikuleskuove grupe, gdje su identifikovali biomarkere krvi koji mogu da prate suicidnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.
„Pioniri smo na području precizne medicine u psihijatriji tokom posljednje dvije decenije, posebno u posljednjih 10 godina. Ova studija predstavlja trenutni vrhunski ishod naših napora“, rekao je Nikulesku i dodao:
„Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. vijeka prebacimo u 21. vijek. Da joj pomogne da postane poput drugih savremenih oblasti poput onkologije. Na kraju, naša misija je da se sačuvaju i poboljšaju životi ljudi“.
Razvoj testa zahtijevao je veliki posao. Obuhvatajući četiri godine i uključujući više od 300 učesnika, Nikuleskuov tim proceduralno je slijedio plan od četiri koraka kako bi otkrio koji će biomarkeri biti važni za razvijanje krvnog testa za depresiju i bipolarnost, prenosi IFL Science.
Prvo, pratili su grupu učesnika u studiji tokom određenog vremenskog perioda, procjenjujući promjene u njihovom raspoloženju i korelirajući to sa promjenama biomarkera koje su se dogodile u njihovoj krvi, prelazeći iz jednog raspoloženja u drugo.
Nakon identifikacije nekih biomarkera kandidata koji su mijenjali nivoe sa promjenama raspoloženja, Nikuleskuov tim je zatim ukrštao i potvrđivao biomarkere koje su pokupili sa svim prethodno dokumentovanim biomarkerima iz srodnih studija na terenu.
Identifikovali su 26 ključnih biomarkera koje su zatim koristili u naknadnoj istrazi gdje su pratili promjene ovih biomarkera u kohorti pacijenata koji su imali klinički ozbiljnu depresiju ili maniju.
Nakon te validacije, koristili su biomarkere u drugoj kohorti pacijenata da bi testirali koliko dobro mogu da koriste markere da procijene koliko pacijent možeda bude bolestan ili bi mogao to da postane u budućnosti.
Nakon toga, na osnovu svojih nalaza i sposobnosti testa krvi da tačno procijeni ishode pacijenta, oni su ga koristili za prilagođavanje lijekova potrebama pacijenta.
„Ovim radom željeli smo da razvijemo testove krvi za depresiju i bipolarni poremećaj, da napravimo razliku između njih i da prilagodimo tretmane za svakog pacijenta ponaosob“, rekao je Nikulesku.
„Biomarkeri krvi se pojavljuju kao važni alati u poremećajima kod kojih subjektivnost pojedinca ili klinički utisak zdravstvenog radnika nisu uvijek pouzdani. Ovi testovi krvi mogu vam otvoriti vrata za precizno, personalizovano podudaranje sa lijekovima i objektivno praćenje odgovora na liječenje“, dodao je Nikulesku.
Zanimljivo je da je tokom studije Nikuleskuov tim otkrio još jednu važnu vezu između gena za cirkadijalnim ritmom, gena koji regulišu naš unutrašnji biološki sat, budnost i sezonske promjene, i poremećaje raspoloženja.
Ovo bi moglo da objasni zašto neki pacijenti dobijaju ozbiljnije simptome kada se sezona mijenja, kao i poremećaji spavanja koji se često prijavljuju kod poremećaja raspoloženja.
U eri u kojoj se biomarkeri krvi sve više koriste u medicini za procjenu i dijagnozu, ova studija predstavlja važan korak naprijed u postavljanju održivog krvnog testa za depresiju i bipolarnu bolest.
„Biomarkeri krvi nude stvarne prednosti kliničke prakse. Mozak ne može lako da se biopsira kod živih pojedinaca, pa smo godinama naporno radili na identifikovanju biomarkera krvi za neuropsihijatrijske poremećaje“, zaključuje profesor Nikulesku.
„S obzirom na činjenicu da će jedna od četiri osobe tokom svog života imati epizodu kliničkog poremećaja raspoloženja, potreba i značaj napora poput našeg ne mogu se precijeniti“, rekao je profesor.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR