24 °

max 32 ° / min 20 °

Petak

13.06.

32° / 20°

Subota

14.06.

30° / 17°

Nedjelja

15.06.

30° / 17°

Ponedjeljak

16.06.

30° / 19°

Utorak

17.06.

30° / 19°

Srijeda

18.06.

31° / 18°

Četvrtak

19.06.

31° / 19°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Mikroorganizam iz fitoplanktona rješenje za globalno zagrijevanje

Izvor: Pixabay

Mozaik

Comments 0

Mikroorganizam iz fitoplanktona rješenje za globalno zagrijevanje

Izvor: Nacionana geografija

Autor: Ana Ašanin

  • Viber

Australija je identifikovala jednu ćeliju dio fitoplanktona, koja može da zaustavi globalno zagrijavanje "jedući" ugljenik. Do tog zaključka došli su stručnjaci sa Tehnološkog univerziteta u Sidneju.

Proučavali su fitoplankton Prorocentrum cf. balticum, široko rasprostranjen širom svijeta. Ovaj mikroorganizam je sposoban za fotosintezu i može da dobije hranljive materije na različite načine. Ova karakteristika omogućava da Prorocentrum cf. balticum zauzime one djelove okeana kojima drugi fitoplanktoni ne mogu da se prilagode.

Australijski fitoplankton, na primjer, može da privuče i pojede druge mikroorganizme oslobađanjem egzopolimera bogatog ugljen-dioksidom. Ovaj drugi, zauzvrat, privlači i pomaže u imobilizaciji drugih morskih mikroba. Jedenjem dijela plijena, Prorocentrum cf. balticum oslobađa takozvani egzopolimer u životnu sredinu. Opterećen uhvaćenim plijenom, tone na dno, postajući dio prirodne biološke pumpe ugljenika u okeanu.

Prema istraživačima, koristeći apsorpciju ugljenika, Prorocentrum cf. balticum može da spriječi klimatske promjene. Prema preliminarnim procjenama, ova vrsta fitoplanktona može da apsorbuje oko 0,02-0,15 gigatona ugljenika godišnje.

Prema izvještajima Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine (SAD) za 2019. godinu, za efikasnu borbu protiv globalnog zagrijevanja potrebno je svake godine očistiti Zemljinu atmosferu od oko deset gigatona ugljen-dioksida. Štaviše, to mora da se radi decenijama - sve do 2050.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR