Muškarci sa kvalitetnijom spermom žive dvije do tri godine duže od onih sa lošijim kvalitetom, pokazalo je naučno istraživanje sprovedeno u Danskoj.
Naučnici ukazuju na gto da bi testiranje sperme jednog dana moglo da se koristi za predviđanje i sprečavanje budućih zdravstvenih problema.
Za potrebe studije, objavljene u časopisu „Human Reproduction“, naučnici su analizirali podatke o 78.284 muškarca u Danskoj između 1965. i 2015. godine.
Muškarcima je u ovom periodu procijenjen kvalitet sperme zbog problema sa neplodnošću zbog kojih su tražili pomoć.
Otkriveno je da oni sa većim ukupnim brojem pokretnih spermatozoida mogu očekivati da će živjeti duže.
Dr Larke Priskorn, viši naučnik na Odjeljenju za rast i reprodukciju u Univerzitetskoj bolnici u Kopenhagenu, rekao je da je „prethodno istraživanje pokazalo da muška neplodnost i niži kvalitet sperme mogu biti povezani sa mortalitetom“.
„Sproveli smo ovu studiju da bismo testirali hipotezu i istovremeno dobili apsolutnu procjenu koliko kvalitet sperme predviđa da li kvalitet sperme predviđa da li bi čovekov životni vijek mogao da objasne neke analne bolesti i da razumiju vezu između ovih analnih bolesti“, navode oni.
Kako objašnjavaju, izračunali su očekivani životni vijek muškaraca prema kvalitetu njihove sperme i otkrili da muškarci sa najboljim kvalitetom sperme mogu očekivati da će živjeti, u prosjeku, dvije do tri godine duže od muškaraca sa najnižim kvalitetom sperme.
Istraživači ukazuju na to da bi procjena plodnosti, koja se obično sprovodi kada su muškarci relativno mladi, mogla biti prilika da se otkrije rizik od drugih zdravstvenih problema.
„Moramo bolje razumjeti vezu između kvaliteta sperme i opšteg zdravlja muškaraca. Ova studija ukazuje na to da možemo identifikovati podgrupe muškaraca sa oštećenim kvalitetom sperme koji izgledaju zdravi kada se njihov kvalitet sperme procjenjuje kasnije u riziku od razvoja određenih bolesti“, kaže dr Nils Jorgensen, glavni androlog na Odeljenju za rast i reprodukciju u Univerzitetskoj bolnici u Kopenhagenu.
On dodaje da bi „zbog toga procjene plodnosti, koje se obično rade dok su muškarci relativno mladi, poslužile kao prilika za otkrivanje i ublažavanje rizika od drugih zdravstvenih problema na duži rok“.
Tokom perioda praćenja, umrlo je 8.600 muškaraca, što odgovara 11 odsto posmatrane kohorte.
Skoro 60.000 muškaraca dalo je uzorke sperme između 1987. i 2015. godine, sa više informacija o njihovom nivou obrazovanja i dijagnozama zdravstvenih stanja u prethodnih 10 godina.
Istraživači kažu da bi buduće studije „trebalo da se fokusiraju na procjenu trendova bolesti u pogledu kvaliteta sperme, kao i na rane biomarkere koji mogu biti relevantni markeri bolesti kod neplodnih muškaraca“.
Dr Jorgensen je dodao da u trenutnoj studiji nisu analizirali da li je loš kvalitet sperme povezan sa ranijim smrtima od određenih uzroka, kao što su kancer ili srčana oboljenja, i to je nešto što ćemo proučavati u budućnosti.
„Koristeći druge grupe muškaraca, takođe ćemo pokušati da identifikujemo relevantne biomarkere koji mogu identifikovati podgrupe muškaraca sa povećanim rizikom. Ovo je ključno za pokretanje strategija prevencije“, dodao je on.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR