Godine 1986. „Anne“, daktilografkinja u kancelariji, gledala je kako joj IBM PC stiže na radni sto. U manje od godinu dana ostala je bez posla. Četrdeset godina kasnije „Natalie“, menadžerka društvenih mreža, svjedoči kako ChatGPT piše objave koje je nekada sama sastavljala. Ali njen nestanak sa radnog mjesta mogao bi doći još brže nego Annen.
U julu je novi izvještaj Microsoftovih istraživača podigao veliku prašinu, navodeći 40 zanimanja najugroženijih vještačkom inteligencijom. Među njima su prodajni predstavnici, prevodioci, lektori i druga slična zanimanja. Ukratko — prijeti nam prava apokalipsa među kancelarijskim poslovima.
AI revolucija neće biti rodno neutralna
Međutim, autori izvještaja, baš kao i većina medija, zanemarili su jednu ključnu činjenicu: predstojeća revolucija neće biti rodno neutralna. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada, žene čine većinu radne snage u oko 60 odsto zanimanja označenih kao posebno ugrožena.
Dok AI mijenja pravila igre za sve, izgleda da će žene prve i najteže osjetiti posljedice. Osamdesetih godina kompjuteri su iz kancelarija izbacili čitave grupe daktilografkinja i osoba koje su unosile podatke — zanimanja u kojima su dominirale žene. Sličan scenario sada prijeti novoj generaciji radnica.
Prema nedavnom izvještaju Međunarodne organizacije rada, zanimanja u kojima preovladavaju žene u bogatijim državama otprilike su tri puta podložnija automatizaciji u odnosu na muška.
Računarska revolucija trebalo bi da nam posluži kao upozorenje. Mnoge žene koje su izgubile posao 1980-ih nikada se nijesu oporavile. Nakon dugih perioda nezaposlenosti, dio njih je našao slabije plaćene poslove u uslužnim djelatnostima ili sektoru njege, dok su se druge u potpunosti povukle sa tržišta rada. Podaci tadašnjeg BLS-a pokazuju da su žene više nego dvostruko vjerovatnije od muškaraca napuštale tržište rada nakon otkaza.
U kontekstu već postojećih ekonomskih razlika — žene zarađuju manje, posjeduju manje imovine i u penziju odlaze sa manje novca — ključno je da kreatori politika prepoznaju da će AI najjače pogoditi upravo žene i da hitno uvedu mjere koje će ublažiti taj udar.
Tehnološke promjene nijesu bile kobne za sve: ključ su bile nove vještine
Vrijedi primijetiti da nijesu sve daktilografkinje i unositeljice podataka loše prošle tokom 1980-ih. One koje su se prilagodile novoj tehnologiji i stekle relevantne vještine imale su značajno bolji ishod.
Bez obzira na pitanje da li “prekvalifikacija” ima smisla u eri u kojoj se AI sve više približava ljudskoj inteligenciji, jasno je da će postojati prelazna faza u kojoj će radnici sa AI vještinama biti u velikoj prednosti. Prema PwC-ovom Global AI Jobs Barometru za 2025, radnici sa AI vještinama u prosjeku imaju 56% veću platu — skok u odnosu na 25% godinu ranije.
To ukazuje da, ako želimo spriječiti da žene postanu najranjivije žrtve AI revolucije, moramo im obezbijediti jednake uslove za sticanje znanja i vještina iz oblasti novih tehnologija — makar iste kao i muškarcima.
Muškarci više koriste AI, čak i kada je svima dostupan
Iako podjednak broj žena i muškaraca koristi ChatGPT u privatne svrhe, situacija na radnom mjestu je drugačija. Nedavno istraživanje među američkim radnicima pokazalo je da 36% muškaraca svakodnevno koristi generativni AI na poslu, dok to isto čini samo 25% žena.
Pored toga, 47% muškaraca izjavilo je da se osjeća samouvjereno u korišćenju AI alata na radu, dok je to potvrdilo samo 39% žena.
Ovakav raskorak dijelom odražava i veći oprez žena prema sve većoj prisutnosti AI-ja — opravdan oprez koji bi svi trebalo da dijele. Ali drugi razlog je činjenica da kompanije više ulažu u AI edukaciju muškaraca nego žena.
U globalnom istraživanju Randstada, koje je obuhvatilo 12.000 profesionalaca, 41% muškaraca izjavilo je da im je poslodavac dao pristup AI alatima, dok je to bio slučaj kod samo 35% žena. Takođe, 38% muškaraca dobilo je AI obuku, naspram 33% žena.
Manje prilika + manje korišćenja = veći rizik
Kombinacija manjeg pristupa i manjeg korišćenja AI alata posebno je štetna za žene, naročito sada kada “AI pismenost” postaje ključni kriterijum za zadržavanje posla ili napredovanje.
Ako se ovaj trend ne adresira, poslodavci bi mogli da se suoče i sa pravnim posljedicama. U Velikoj Britaniji, radne politike koje žene sistematski stavljaju u nepovoljniji položaj — a manja uključenost u AI edukaciju to može biti — predstavljaju neizravan oblik polne diskriminacije prema Zakonu o jednakosti iz 2010. godine. Pri tome, nije važna namjera kompanije, već rezultat.
Zato bi poslovni lideri trebalo da se zapitaju: Ko ima pristup AI alatima? Ko učestvuje u pilot-projektima? Ko dobija obuku?
Ignorisanje rodne dimenzije AI promjena — recept za nevolju
Vlade širom svijeta djeluju potpuno nespremno za potencijalnu krizu na tržištu rada koju AI može izazvati, posebno kada je riječ o ženama. U trenutku kada politička polarizacija raste, a tradicionalne stranke gube podršku, osvajanje ženskih glasova moglo bi biti presudno.
Zato — obezbijediti da žene ne nose najveći teret gubitka radnih mjesta zbog AI-ja, i rješavati ostale AI rodne nejednakosti, nije samo pitanje etike. To je i politički racionalno.
Jer napolju ima jako mnogo Natalie.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR