Pokušaj ruskog ambasadora da unese haos na sastanku SB UN-a naišao na profesionalni odgovor Edija Rame

Piše: Oleksandr Levčenko

Savjet bezbjednosti je stalno tijelo Ujedinjenih naroda, koje je, u skladu sa članom 24. Povelje UN-a, odgovorno za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti. Samo Savjet bezbjednosti ima pravo da donosi odluke obavezujuće za sve članice UN-a. SB ima pravo da primenjuje mjere prinude prema državama koje narušavaju međunarodni mir i bezbjednost, njihove odluke su obavezujuće za sve države. Uloga predsjednika Savjet bezbjednosti UN-a je da utvrđuje dnevni red, glasa na sastancima i predstavlja Savjet bezbjednosti UN-a u drugim tijelima UN-a i međunarodnim organizacijama. Tokom mjeseca septembra Albanija predsjedava Savjetom bezbjednosti UN-a.

Premijer predsjedavajuće Albanije Edi Rama rekao je prije sjednice Savjeta bezbjednosti da nedavno niko nije mogao zamisliti da će u trećoj deceniji 21. vijeka doći do katastrofalnog rata, koji je pokrenula stalna članica Savjeta bezbjednosti, što dovodi Evropu u opasnost, grubo potkopavajući sve principe koji su proizveli UN. Ko je mogao zamisliti da neopravdanu, nepravednu, ničim izazvanu vojnu agresiju jedne velike zemlje na novu demokratiju neće odmah i univerzalno osuditi svi ovdje okupljeni narodi koji dijele iste ciljeve i principe. Kako razumjeti one koji govore "da, ali" ili pozivaju obje strane da argumentiraju da stvari ne nazivaju pravim imenom, odbijajući to nazvati brutalnom agresijom - jedinim i pravim imenom. Prema njegovim riječima, ovaj agresivni rat treba da bude svačija stvar. Ako ne možemo jednoglasno prepoznati i glasno reći ko je agresor, a ko žrtva agresije, to bi bila "uvreda za inteligenciju" Savjeta bezbjednosti.

"Borba Ukrajine je borba svih koji teže da žive u svijetu u kojem su narodi slobodni i jednaki, gdje je teritorijalni integritet neosporan i njihovo pravo da žive u svijetu neosporno", rekao je premijer Albanije. Zloupotreba prava veta učinila je Savjet bezbjednosti UN-a taocem, paralisalo njegov rad, ali ga nije natjeralo da utihne.

Na početku sjednice Savjeta bezbjednosti, Edi Rama je morao raspravljati s ruskim ambasadorom o tome zašto je ukrajinski predsjednik prvi govorio. “Moram reći, kada cijela ova lekcija o kršenju pravila u ovoj zgradi dolazi od vas, to je zaista impresivno. Ali pošto ste više puta ponovili da je kršenje to što predsjednik Zelenski govori prije govora članova Savjeta bezbjednosti, imam rješenje za to, ako se slažete. Zaustavićete rat, a predsednik Zelenski neće govoriti. Ono što ga je učinilo važnim ovdje i zašto je važno da ga prvo čujemo, a zatim razgovaramo o tome je vaša odgovornost, a ne naša”, odgovorio je Edi Rama.

U svom govoru na sastanku Savjeta bezbjednosti UN, predsjednik Ukrajine je naveo da Generalnoj skupštini UN treba dati pravu priliku da prevaziđe veto. Ovo je prvi neophodan korak. Pod uslovom da se dobije dvije trećine glasova, veto se zapravo mora prevazići, a takva rezolucija Generalne skupštine mora biti obavezujuća za sve države članice. Drugi korak. Savjet bezbjednosti UN-a mora biti u potpunosti odgovorno nacijama svijeta. Stalne članice SB treba da odražavaju modernost i pravičnost.

Treći korak. Potreban je sistem prevencije agresije kroz rani odgovor na akcije usmjerene protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta država. Teritorijalni integritet - element i Povelje UN-a i Formule mira neraskidivo je vezan za pitanje čišćenja suverene teritorije države od okupatora. Evo primjera konkretnih akcija koje se moraju provesti u Ukrajini, kako bi sigurnosna arhitektura bila jaka. Prvo: potpuno povlačenje svih ruskih trupa i vojnih formacija sa cijele suverene teritorije Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica 1991. Drugo: potpuni povratak Ukrajini efektivne kontrole nad cijelom državnom granicom i ekskluzivnom ekonomskom zonom u Crnom i Azovskom moru, kao i u Kerčkom moreuzu.

Volodimir Zelenski je napustio sjednicu Savjeta bezbjednosti UN-a ubrzo nakon govora. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov pojavio se skoro dva sata kasnije. Lavrov je branio pravo Rusije da stavi veto na odluke Savjeta bezbjednosti UN-a, a zatim je oštro kritikovao SAD zbog "otvorenog miješanja u unutrašnje stvari Ukrajine" od raspada Sovjetskog Saveza.

Na marginama 78. sjednice Generalne skupštine, predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s premijerom Edijem Ramom. Šef ukrajinske države je visoko cijenio doprinos Albanije u suzbijanju široke ruske agresije i izrazio zahvalnost na njenom dosljednom stavu o podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, kao i pružanju praktične pomoći.

Predsjednik je upoznao premijera Albanije sa izazovima vezanim za razminiranje ogromnih teritorija, nastojanjima da se konsoliduje međunarodna podrška ukrajinskoj formuli mira, te pozvao predstavnika Albanije da se pridruži sljedećem sastanku na nivou savjetnika i pripremi Globalnom mirovnom samitu i zahvalio mu se što se pridružio zajedničkoj deklaraciji G7 o podršci Ukrajini. Strane su razgovarale o pomoći balkanskih zemalja u obnovi i rekonstrukciji Ukrajine.

Tako je premijer Edie Rama uspješno održao sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a pod albanskim predsjedavanjem. On je izrazio prioritete na koje Savjet bezbjednosti treba da obrati pažnju tokom septembra: zaustavljanje široke agresije Rusije na Ukrajinu, kao države osnivača UN-a. Za zvaničnu Tiranu nema sumnje ko je započeo krvavi rat u Ukrajini i ko bi trebao biti odgovoran za njegove tragične posljedice. Pokušaj ruskog ambasadora da unese haos na sastanku Savjeta bezbjednosti UN-a naišao je na profesionalni odgovor Edija Rame, koji se pokazao kao iskusan diplomata i pouzdan garant poštovanja Povelje UN-a i principa vođenja zasjedanja Savjeta bezbjednosti.

U međuvremenu, rezultati zasjedanja Savjeta bezbjednosti UN-a dobili su i druge ocjene. Posebno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da su na sjednici Savjeta bezbednosti najagresivniji u zaštiti teritorijalnog integriteta Ukrajine bili oni koji su najagresivnije rušili teritorijalni integritet Srbije. On je takođe izjavio da će se u svom govoru na Generalnoj skupštini UN-a pridržavati principa međunarodnog prava. A.Vučić je naglasio da će Srbija zbog tamošnje situacije zahtijevati poseban sastanak Savjeta bezbjednosti u vezi sa Kosovom i da će lično prisustvovati ovom zasjedanju UN koje će se, prema planovima Beograda, održati u oktobru pod predsjedavanjem Brazila. Čini se da principi albanskog predsjedavanja Savjetom bezbjednosti UN u septembru ne inspirišu mnoge u Beogradu.

Dok su generalni sekretar UN-a A. Gutjereš, predsjedavajući Savjetom bezbjednosti UN-a E. Rama, predsjednik Ukrajine V. Zelenski i drugi govornici zahtijevali reformu sistema UN-a i samog Savjeta bezbjednosti, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je pozvao na oprez u donošenju promjena i insistirao na isključivom korištenju prava veta. Sve članice međunarodne organizacije su to primijetile i za sebe izvukle odgovarajuće zaključke.