Piše: Oleksandr Levčenko
21. septembra 2022. godine, u obraćanju Generalnoj skupštini UN, predsjednik Ukrajine je prvi put iznio pet odredbi Formule mira. Volodimir Zelenski je predstavio punu Formulu mira od deset tačaka na samitu G20 u Indoneziji. To su tačke radijacijske i nuklearne bezbjednosti, bezbjednosti hrane, energetska sigurnost, oslobađanje svih zatvorenika i deporovanih, implementacija Povelje UN-a i obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine i svjetskog poretka, povlačenje ruskih trupa i prestanak neprijateljstava, povratak pravde, nadoknada štete, specijalni tribunal, kontramjere ekocidu, sprečavanje eskalacije i određivanje kraja rata.
Formula mira dobila je podršku UN-a. Na vanrednoj posebnoj sjednici Generalne skupštine UN-a 23. februara 2023. godine usvojena je rezolucija „Principi Povelje UN na kojima se temelji postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“. Za ovu rezoluciju glasala je 141 država svijeta. Protiv, zajedno sa Rusijom, samo šest zemalja. Dokument je tražio od Rusije da odmah, potpuno i bezuslovno povuče sve svoje oružane snage sa teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica. Zatim su održani sastanci savjetnika za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost šefova država i vlada mnogih zemalja svijeta radi implementacije Formule mira. Prvi takav sastanak održan je u Kopenhagenu u junu 2023.
Bilo je petnaest zemalja učesnica. Ovaj sastanak je bio prva faza kako Formulu mira sprovesti u praksi. Drugi sastanak savjetnika za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost održan je u Džedi u Saudijskoj Arabiji u avgustu 2023. Učesnici sastanka u Džedi razgovarali su o problematičnim područjima, cilj je bio da se otklone maksimum diskutabilnih pitanja i ostavi minimum nejasnih stvari.
Sljedeći sastanak Formule mira održan je na Malti u oktobru 2023. Na ovom sastanku već su učestvovali predstavnici 66 zemalja i međunarodnih organizacija. Na sastanku je bilo riječi o pet tačaka Formule mira, a to su: nuklearna i radijacijska bezbjednost, bezbjednost hrane, energetska bezbjednost, oslobađanje svih zatvorenika i deportovanih, te obnova teritorijalnog integriteta i svjetskog poretka. A na četvrtom i posljednjem sastanku, koji je održan u Davosu 14. januara 2024. godine, detaljno je razmotreno još pet tačaka Formule mira.
Na sastanku su učestvovali predstavnici 81 zemlje i međunarodnih organizacija. Kopredsjedavajući sastanka u Davosu usvojili su zajedničku izjavu u kojoj su se složili da je bezbjednost Ukrajine sastavni dio globalne i regionalne bezbjednosti, a rat protiv Ukrajine jedan od glavnih destabilizujućih faktora. Stoga, sveobuhvatan, pravedan i stabilan mir za Ukrajinu i cijeli svijet treba da se zasniva samo na Povelji UN i relevantnim rezolucijama Generalne skupštine UN i ključnim principima međunarodnog prava.
Ukrajinska Formula mira predstavlja univerzalne pristupe koji mogu postati osnova za resetovanje cjelokupnog svjetskog pravnog poretka. Ukrajina nije samo apelovala na međunarodnu zajednicu za zajednički odgovor na prijetnje, već je i definisala smjernice kako to učiniti. Filozofija percepcije i implementacije ukrajinske Formule mira takođe je objavljena.
Predsjednici Ukrajine i Švicarske Konfederacije dogovorili su da će se Globalni samit mira održati u Švajcarskoj sredinom juna ove godine. Na samitu se očekuju lideri od 80 do 100 zemalja. Dogovor o održavanju samita Formule mira u Švajcarskoj je izuzetno važan, jer se ne radi samo o zaustavljanju ruske agresije i obnavljanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. Ima razloga da se vjeruje da ovaj samit može biti početak uspostavljanja novog svjetskog poretka, gdje će sigurnost svake zemlje biti zagarantovana, a hrana i energija neće biti korišteni u svrhu ucjene, a kamoli nuklearno oružje, gdje se više sredstava i zajedničkih akcija može posvetiti rješavanju globalnih problema.
Čak i u Davosu, na posljednjem sastanku savjetnika, iznijeti su prijedlozi da se Rusija uključi u konsultacije. Međutim, ideja održavanja osnivačkog mirovnog samita bez Ruske Federacije je da se zemlje svijeta, zajedno s Ukrajinom, dogovore o stavu i principima pregovora s Moskvom o okončanju ruske agresije i odrede put za prevazilaženje posljedice njegovih krvavih i katastrofalnih posljedica. Nakon što se na ovom samitu usaglasi stav svih zemalja dobre volje koje su odlučile da se priključe ovom procesu, onda bi na sljedeći sastanak trebalo pozvati Rusiju, jer upravo sa Moskvom treba usaglasiti principe okončanja rata.
S jedne strane imamo poziciju Ukrajine i mnogih zemalja u svijetu, koja je u skladu sa Poveljom UN-a i važećim međunarodnim pravnim konvencijama, a s druge strane Kremlj sa svojom vizijom okončanja okupacije ukrajinskih teritorija kao zemlja agresor - duž sadašnje linije fronta. Otvorene i prikrivene pristalice Moskve počele su da ulaze u igru mirovnih pregovora sa prijedlozima za učešće Rusije na osnivačkom samitu o implementaciji Formule mira. Motiv je jasan.
Zamagliti poziciju međunarodne zajednice i blokirati formiranje jedinstvenog stava među zemljama koje ne prihvataju, ako ne i osuđuju, rusku agresiju. Kina je dala takve prijedloge, Turska takođe promoviše takve ideje, a negdje se i Brazil poigrava. Argumente je kako se može postići mir ako na samitu nema ruske delegacije. Istovremeno, stav Kijeva i mnogih zemalja svijeta o potrebi dogovora o zajedničkoj pregovaračkoj poziciji sa Moskvom dobro razumiju Peking i Ankara, međutim oni stalno ističu potrebu za direktnim pregovorima sa Kremljom, da zemlje dobre volje i one države koje se rukovode odredbama Povelje UN ne bi mogle djelovati kao jedinstven pregovarački front sa agresivnom Moskvom.
Peking nudi postizanje mira sa Rusijom na "principima pravednosti". Odnosno, ne na principima međunarodnog prava i Povelje UN, koja garantuje državni suverenitet i teritorijalni integritet državama članicama međunarodne zajednice, već na drugim principima. Odnosno, sve međunarodne konvencije koje regulišu svjetski međunarodni poredak, čiji je Kina potpisnica, čak i kao članica Vijeća sigurnosti UN-a, nekako su nepravedne, ali moraju se primjenjivati neki drugi principi. Teritorijalni integritet zemalja ispada nepravedan, osuda agresije nije na strani pravde, ali mogućnost zauzimanja stranih teritorija vojnim putem i njihova nasilna aneksija je moguća u kineskom shvaćanju i može biti u ravni neke poštene odluke.
Pitam se da li je Peking spreman da se odrekne dijela svojih teritorija, uključujući Tajvan? Vjerovatno ne, jer to nije fer, ali Kina nagovještava da Ukrajina to mora učiniti kako bi prekinula rusku agresiju, jer Moskva jednostavno ignorira međunarodno pravo, pa je s njom nemoguće postići dogovor u okviru sadašnjeg sistema teritorijalnog integriteta država članica UN.
Ako Moskva ne prihvata Povelju Ujedinjenih nacija i principe djelovanja ove međunarodne organizacije univerzalne prirode, neka to otvoreno izjavi. A ako je Peking podržava u tome, neka to javno kaže. Ali onda se postavlja logično pitanje šta ove dvije zemlje rade u UN, a posebno u savjetu bezbjednosti, gdje su stalne članice?
To što Putin razmišlja u stilu banditskog Peterburga, gdje je ukrao svoje prve milione, nikoga ne iznenađuje. Iznenađujuće je da je tako autoritetna država kao što je Kina uključena u ovu igru. Da li je to potrebno Pekingu? Uostalom, prema principima pravednosti, Rusija mora vratiti Kini više od milion kvadratnih kilometara svoje teritorije istočno od Bajkalskog jezera do obale Tihog okeana, koje je Peterburg ukrao Kini prema Ajgunskom 1858. i Pekinškom 1860. mirovnim ugovorima.
Komentari (1)
POŠALJI KOMENTAR