20 °

max 25 ° / min 17 °

Nedjelja

19.05.

25° / 17°

Ponedjeljak

20.05.

26° / 18°

Utorak

21.05.

27° / 17°

Srijeda

22.05.

20° / 15°

Četvrtak

23.05.

22° / 14°

Petak

24.05.

23° / 14°

Subota

25.05.

24° / 16°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
U Rusiji je opozicija uništena, ljudska prava se sistematski krše, a nezavisni mediji ne postoje

Izvor: EPA/EFE

Stav

Comments 0

U Rusiji je opozicija uništena, ljudska prava se sistematski krše, a nezavisni mediji ne postoje

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksandar Levčenko

Očekuje se da će se Putinova "inauguracija" održati 7. maja, nakon lažnih izbora u martu 2024. godine. Putin je diktator i uzurpator predsjedničkih ovlašćenja. Putinova diktatura vlada Rusijom skoro četvrt vijeka. Za to vrijeme, ustav je više puta kršen i mijenjan, samo da bi se sačuvala vlast samo jedne osobe. Moderna Rusija je totalitarna država u kojoj je opozicija uništena, ljudska prava se sistematski krše, a nezavisni mediji ne postoje. U takvim uslovima u Rusiji su alternativni izbori nemogući – ono što smo vidjeli je samo fikcija, imitacija volje naroda da bi se očuvali ostaci iluzije da ljudi ipak na nešto utiču. Putinov ostanak na vlasti garantuje nastavak rata, produbljivanje ekonomske krize i pogoršanje bezbjednosne situacije u regionu.

Izbori za predsjednika Ruske Federacije, koji su održani u regijama Rusije i na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine, održani su uz brojna kršenja i u suštinskom odsustvu posmatračke misije OEBS-a. Nijedna autoritetna međunarodna organizacija nije delegirala posmatrače na ove pseudoizbore, a takozvani „međunarodni eksperti“ bili su razni „Putinovi prijatelji“ i ruski propagandisti sa stranim državljanstvom, posebno učesnici „Svjetskog festivala mladih-2024“, koji Rusija održala u selu Sirius u Krasnodarskoj regiji Ruske Federacije. Prisustvo Ukrajinaca koji žive na privremeno okupiranim teritorijama na izborima osigurano je učešćem ruskih okupacionih snaga i organa bezbjednosti, koje su vršile pritisak na civile. Zbog toga je Evropski parlament priznao rezultate izbora kao nelegitimne.

Ruska Federacija je od 2014. godine održala nezakonite referendume i izbore na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine - teritoriji Krima, djelovima Donjecke i Luganske oblasti Ukrajine, a od 2022. godine - na teritoriji Hersonske i Zaporoške oblasti Ukrajine. Time se krše norme međunarodnog prava, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Nijedno izabrano tijelo ili izabrana funkcija Ruske Federacije, koja je izabrana na osvojenoj ukrajinskoj teritoriji, ne može se priznati kao legitimna. I prije predsjedničkih izbora u Rusiji u martu 2024. neki zapadni političari već su pozvali svjetsku zajednicu da ne priznaje legitimitet Putina kao sljedećeg predsjednika Ruske Federacije, a 15. marta 55 zemalja UN-a i generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš osudili je pokušaje Rusije da organizuje izbore na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji, rekavši da su oni nevažeći. 17. aprila 2024. godine, rezolucija PSSE „Smrt Alekseja Navaljnog i potreba da se suprotstavi Putinovom totalitarnom režimu i njegovom ratu protiv demokratije“ zabilježila je odredbu o priznavanju Putinove vladavine kao diktature, kao i nepriznavanje njegovog legitimiteta kao predsjednika Rusije.

S obzirom na totalnu cenzuru i nedostatak slobode govora, nemoguće je osigurati ravnopravnost predsjedničkih kandidata u Ruskoj Federaciji. Ruski ustav nije predviđao mogućnost trećeg (de facto – petog) predsjedničkog mandata, što Putina nije spriječilo da izvrši neophodne promjene za još jedan mandat. Njihova priroda dovodi u pitanje mogućnost da Putin bude priznat kao legitimni predsjednik Ruske Federacije nakon isteka mandata dobijenog 2018. godine. Rukovodstvo Ruske Federacije, strahujući od konkurencije, uništilo je opoziciju i alternativne jake lidere. Kremlj je sa izbora uklonio čak i "svog opozicionog" kandidata B. Nadeždina, čija je mirotvorna i antiratna retorika dobila neočekivano visok nivo podrške među Rusima i mogla bi predstavljati stvarnu prijetnju moći V. Putina. Režim ne bježi od gangsterskih metoda i fizički eliminiše političke protivnike. Godine 2015. ubijen je Boris Njemcov, a 2024. godine ubijen je Aleksej Navaljni, što je označilo početak velikog terora. U pozadini inauguracije i kompilacije ovlasti ruske vlade pred "novoizabranim predsjednikom", sukobi između različitih grupa uticaja u Kremlju su se intenzivirali. Danas se vodi bitka klanova za pozicije, moći i finansijske tokove.

Inauguraciju V. Putina ideolozi Kremlja smatraju kao priliku da pokažu moć i odlučnost Rusije da se bori protiv „zapadnih neprijatelja“. Na uticajan imidž šefa ruske države se kladi u vezi s potrebom da se zemlja drži u pozadini velikih korupcijskih skandala, posebno u Ministarstvu odbrane, nedostatak adekvatne reakcije vlasti na prirodne katastrofe, uništavanje proizvodnih pogona i značajne gubitke u ničim izazvanom ratu u Ukrajini.

Kremlj planira iskoristiti inauguraciju da demonstrira prevazilaženje Putinove međunarodne izolacije i priznanje njegovog "legitimiteta" od strane međunarodne zajednice. V. Putin je veoma zainteresovan za maksimalno angažovanje lidera stranih zemalja, posebno ODKB i šefova međunarodnih organizacija, u njegovoj inauguraciji. Time se nada da će potvrditi svoj legitimitet i pokazati "podršku" nastavku rata protiv Ukrajine. Kremlj neće moći da sprovede takve planove, budući da je Putinova Rusija već postala "toksična" za strane lidere i ima podršku samo među sličnim diktatorskim zemljama.

Kremlj ne krije da pokušava da povrati sfere uticaja unutar SSSR-a, pa Zapad mora odlučiti o strategiji interakcije sa Rusijom. Nedostatak reakcije može stvoriti iluziju nekažnjivosti za Putina i njegovu pratnju, te dati signal drugim liderima koji gaje planove za vojnu agresiju na susjedne države da međunarodne posljedice takve agresije nisu toliko totalne da barem ne pokušaju to ponoviti u svojoj sredini. Režimi "osovine zla" prate međunarodnu reakciju na rusku agresiju, a u slučaju nekažnjivosti i Moskva i njeni "saveznici" mogu aktivirati destruktivne akcije usmjerene na druge regije svijeta. Takva pozicija stvara stvarne prijetnje globalnoj sigurnosti i negativno utiče na društveno-politički i ekonomski pejzaž zemalja globalnog juga i postsovjetskog prostora.

Putin i njegovo okruženje namjerno i redovno pribjegavaju neodgovornim ucjenama nuklearnim ratom i globalnom katastrofom za zemlje EU. Dalje očuvanje agresivnog i revanšističkog Putinovog režima predstavlja izazov bez presedana za Evropu i druge regione svjeta koji mogu postati objekti ruske agresije. Stoga će samo potpuna demontaža Putinovog režima Rusima dati nadu u normalan život i šansu da izgrade Rusiju budućnosti.

 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR