Da li je ukinuto finansiranje privatnih obrazovnih ustanova

Za Antenu M piše: Slobodan Backović

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju doživio je osam izmjena i dopuna od kada je donešen 2002. godine do 30. jula 2025. godine. Opšti utisak je da je ovaj Zakon postao preobiman i da prosvjetne vlasti žele da sva dešavanja i procedure u obrazovnom sistemu riješe njime. Odustalo se od koncepta iz 2002. godine da se Zakonom propišu samo osnovna prava, a da se procedure i ostalo rješava pravilnicima čije je donošenje jednostavnije.

Od brojnih promjena i novih rješenja u Zakonu o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju osvrnuću se samo na ona dva člana ovog Zakona koji se odnose na vjerske škole.

Vjerske škole mogu biti konfesionalne i nekonfesionalne. U Crnoj Gori imamo dvije konfesionalne, vjeroispovijedne škole. U nastavku teksta pod vjerskim školama podrazumijevaju se konfesionalne vjerske škole. Našim zakonodavcima je izgleda i danas nepoznato da je Crna Gora ustavno sekularna država i kao takva ne može da iz javnih sredstava, budžeta, finansira rad konfesionalnih vjerskih škola. Primjeri za sekularnost i vjerske škole mogu da nam budu Sjedinjene Američke Države, Francuska i Slovenija.

Rad vjerskih škola se ne finansira iz javnih sredstava zbog principa odvojenosti crkve i države. Finansiranje vjerskih škola, u slučaju Crne Gore, je finansiranje djelatnosti vjerskih zajednica kroz rad sveštenih lica u školama koji religijski, vjerski uče djecu i bogosluženju. Da li je rad sveštenika u školi svetovni ili crkveni posao? Ovo pitam zbog toga što apostolska pravila (6. i 81. pravilo) zabranjuju svešteniku da se bavi svetovnim poslovima. Ako mu je po pravilima dozvoljen samo crkveni posao, onda treba da ga radi u crkvi, a svešteniku crkveni posao država ne treba plaća.

Očigledno je da je u Crnoj Gori favorizovana jedna vjerska institucija, Crkva Srbije, koja iz javnih sredstava dobija veliku finansijsku podršku i učestvuje u političkom životu. Tako su budžetska sredstva, pored ostalog da se podsjetimo, korišćena i za izgradnju njihove vjerske gimnazije "Sveti Sava" u Podgorici. Ta gimnazija je prvo nezakonito dobila licencu za rad, a Nacionalni savjet joj je naknadno odobrio obrazovni program sa vjerskim predmetima, škola nije ispunjavala prostorne uslove za rad za dobijanje licence i do danas radi u neuslovnom prostoru. Za ovu školu je godišnje nezakonito izdvajano više sredstava nego za državne škole sa 500 učenika, jedne godine je dobila novac za osnivanje, kada nije imala učenika i nije bila počela sa nastavom itd. Da li je moguće da će u ovoj školi, koju je država izdašno finansirala, učiti djecu da su Pavle Đurišić i Draža Mihailović zločinci, suprotno javno saopštenim stavovima velikodostojnika Crkve Srbije?

O nezakonitom finansiranju vjerskih škola javnost je informisana nedavno i od Državne revizorske institucije. Za vjerske škole u Crnoj Gori su se izdvajala sredstva protivno Ustavu i Zakonu.

Posljednjim Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju (30. jula 2025.) je pokušano ozakoniti finansiranje vjerskih škola sa pozivanjem na temeljne ugovore sa vjerskim zajednicama. Treba napomenuti da temeljni ugovori nijesu iznad Ustava Crne Gore, da temeljni ugovori sa Islamskom zajednicom i Crkvom Srbije različito tretiraju vjerske škole i da bi to morao znati i Ministar pravde.

Rješenje o finansiranju vjerskih škola koje se predlaže ovim izmjenama zakona (član 139) je protivno članu 14 Ustava Crne Gore kojim "vjerske zajednice odvojene su od države" i člana 8 kojim "zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu."

Zakonodavac je uradio nešto što se ne može opravdati. Da li je to urađeno sa namjerom ili je to greška administracije, javnost očekuje odgovor. Evo o čemu se radu.

Radi se o tome da je član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisivao finansiranje privatnih ustanova: škola i vrtića, uključujući i vjerske škole. Tek usvojenim izmjenama i dopunama Zakona taj član je promijenjen a novi 139 član propisuje samo  finansiranje vjerskih škola, druge privatne ustanove su izbrisane iz tog člana.

Član 139: "Vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program i koja je licencirana ima pravo da se finansira iz budžeta Crne Gore.

Finansiranje vjerske škole iz stava 1 ovog člana vrši se na osnovu sporazuma Vlade i vjerske škole, koji se zaključuje na osnovu zakona kojim se uređuju pitanja odnosa Crne Gore i vjerskih zajednica i ugovora između Crne Gore i vjerske zajednice koja je osnivač vjerske škole.“ Nema drugih privatnih ustanova, škola kao da ne postoje.

Ovdje ostaje da neko odgovori kako izaći iz haosa sa finansiranjem, treba li finansirati rad vjerskih škola i zašto i po kojim kriterijumima i pravilima će se vjerske škole finansirati? Hoće li nam kao do sada ove škole dobijati "odoka" više sredstava nego državne, nego neki fakulteti itd?

Napravljena je diskriminacija, zabranjena Ustavom, vjerske škole se mogu (protivustavno) finansirati po zakonu iz javnih sredstava, dok se druge privatne škole kojima Ustav ne zabranjuje finansiranje, po zakonu ne mogu. Recimo, ovim izmjenama Zakona treba da prestane finansiranje muzičke škole "Navara", Gimnazije koja je tek počela rad ili neke koja bude osnovana.

Pitanje je, zašto se laičke privatne ustanove, škole po Zakonu ne mogu finansirati iz javnih sredstava a vjerske mogu? Je li ovo rješenje bila namjera ili greška zakonodavca? Ako je namjera, onda treba razmisliti kuda to vodi Crnu Goru i da li su vjerske zajednice, posebno Crkva Srbije, iznad države. Ako je greška, treba grešku ispraviti i promijeniti pravni sektor u Minstarstvu koji je radio na ovim izmjenama.

U članu 47 Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje se da: "nastavnik koji izvodi nastavu iz predmeta vjerskog područja u srednjoj vjerskoj školi ne polaže stručni ispit.", Ovim se pravi diskriminacija između nastavnika vjerskih predmeta i ostalih, a svaki vid diskriminacije je zabranjen Ustavom. Da li su prosvjetne vlasti i zakonodavci mogli predvidjeti da vjersku nastavu koju izvode sveštena lica tu nastavu izvode van škole u vjerskim objektima?

Sva prethodna pitanja i nezakonitosti koje su iskrsnule sa vjerskim školama treba riještiti po Ustavu i Zakonu.

Kao prvo, Crna Gora je po međunarodnim konvencijama obavezna da omogući otvaranje vjerskih škola. Drugo, ko osniva konfesionalnu vjersku školu u sekularnoj državi, treba da je i finansira. Treće, vjerske konfesionalne škole, zbog specifičnosti, ne treba da budu u mreži javnih obrazovnih ustanova. Četvrto, rad ovih škola treba da se reguliše posebnim zakonom o vjerskim školama ili posebnim dijelom Opšteg zakona. Peto, Država mora da kontroliše rad ovih škola. Šesto, zakonima o vjerskim školama treba propisati uslove za sticanje javnih ovlašćenja: diplome, uslova za nastavak školovanja itd.

Bilo bi poželjno da pravni eksperti i savjetnici iz Ministarstva prosvjete pogledaju Francusko ili Slovenačko rješenje za vjerske škole.