Piše: Vladimir Jovanović
Sinod Kiparske pravoslavne crkve sastao se danas, na vanrednoj śednici, pod predśedavanjem Hrizostoma II Englistriotisa – Blaženjejšega Arhiepiskopa Nove Justinijane i cijeloga Kipra. Sinod je razmotrio pitanje priznanja autokefalije Pravoslavne crkve Ukrajini.
U saopštenju se navodi „svaki narod ima pravo, kada stekne državnu nezavisnost, da može zatražiti autokefaliju za svoju Crkvu; to je ono što je utvrđeno sveštenim kanonima”.
„Proglašenje i dodjela autokefalije Crkvi Ukrajine od strane Vaseljnskoga Patrijarha je u svrhu potrage i ostvarivanja mira i jedinstva Crkve. Mi ne poričemo ovu svrhu. Ali, do sada ova svrha nije postignuta”, prenosi „Romfea”.
„Prirodno je dati određeno vrijeme da bi se pokazao rezultat. Ako se ta svrha ne dostigne, očekujemo od Vaseljenskoga Patrijarha da, koristeći svoju regulatornu ulogu koju mu daje pozicija prvoga u Pravoslavlju, sazove svepravoslavni sabor ili sabor predstojateljâ, kako bi se razmotrila situacija. Glavna briga svih nas mora biti spasenje današnjega Božijega naroda”.
Kritikuje se Ruska pravoslavna crkva, jedna od četiri crkve koje se 2016. nijesu pojavile na zakazanom svepravoslavnome saboru na Kritu, iako se, prethodno, o tome pismeno saglasila:
„Kako da imamo čvrste i iskrene odnose između naših crkava kada, uprkos jednoglasnoj odluci na sastanku predstojateljâ pravoslavnih crakva 2014. i 2016. da se sazove Sveti i Veliki Sabor, bez ikakva razloga četiri crkve ne prisustvuju saboru?”
Takođe, Crkva Kipra je kritikovala Ruska crkvu i zbog njezina jednostrana prekida evharistijskoga jedinstva sa Carigradskom patrijaršijom:
„Koliko zaista prihvatamo vjeru kada prekidamo evharistijsko zajedništvo unutar naše Crkve? Da li je moguće da neka crkvena vlast proglasi nevažećim efekat Svetog Duha na dio jurisdikcije koji djeluje u istoj Crkvi?”
Kiparska pravoslavna crkva (Εκκλησία της Κύπρου), po predanju, osnovana je 47. godine i prva se izvan tzv. pentrahije (Rim, Carigrad, Jerusalim, Aleksandrija, Antiohija) izborila za status autokefalne. To se dogodilo na III Vaseljenskome saboru održanome 431. u Efesu. Arhiepiskop Hrizostom, po narodnosti Grk, predstojatelj je Kiparske crkve od 2006. godine.
Hrizostom je nedavno, kako je saopšteno, „izrazio podršku Ukrajini i ukrajinskome narodu, naglašavajući pravo Ukrajine, kao nezavisne države, da ima svoju nezavisnu, autokefalnu Crkvu".
Njemački istoričar F. Ajhman u svome klasičnome djelu „Reforme Osmanskoga carstva sa posebnim osvrtom na odnos hrišćana Istoka prema turskoj vladavini”, objavljenom 1858, napisaće kako je pod turskim pokroviteljstvom, Carigradska patrijaršija 1766-1767. „ujedinila” autokefalne katedre Pećku i Ohridsku (obje su ukinute), međutim, Kipar i Crna Gora ostaše autokefalne jurisdikcije: „Nezavisan položaj uživa danas Arhiepiskop Kipra kao αυτοκεφαλος [autokefalos] i Vladika Crne Gore koji rukopoloženje dobija od Sinoda u Petrogradu”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR