Mogu li se kupiti izbori u SAD?

Prije tačno pet godina britanski istoričar, profesor i kolumnista Gardijana (The Guardian), Timoti Garton Aš (Timothy Ash) je komentarišući, tada tek zahuktavajuću izbornu kampanju za američke predsjedničke izbore, koji su donijeli istorijsku prekretnicu u politici Zapada, napisao sljedeće:

„Gledati američku politiku danas je gledati kako novac govori“.

Koliko god je ova rečenica zvučala istinito 2015., kada ju je Aš napisao, u kolumni za ugledni britanski dnevnik, danas zvuči kao definicija aktuelne izborne kampanje u SAD, u kojoj je, makar do koliko juče, i prve demokratske debate u kojoj je učestvovao kandidat za predsjednika -bivši gradonačelnik Njujorka (New York), i bivši republikanac, Majkl Blumberg (Michael Bloomberg), na državnom nivou po jednom istraživanju drugi po podršci američkih demokratskih birača, iza senatora Bernija Sandersa (Bernie), odnosno treći po rezultatima druge ankete, diše tik uz vrat bivšem potpredsjedniku SAD, Džou Bajdenu (Joe Biden).

Naime iako je sa stotinama miliona dolara kupio kasni ulazak u izbornu utrku demokrata i naglu promjenu stranačkih pravila prije nešto više od mjesec dana, kada je postalo jasno da će demokratski establišment imati prilično muke da, i pored svih napora upregnutnih uz podršku mainstream medija, zaustavi senatora Sandersa, čija je progresivna agenda privlačna glasačima, ali ne i stranačkoj eliti demokrata- već dugo bližoj Vol Stritu (Wall Street) nego izvornoj bazi- protivno mnogim prvim procjenama, Blumberg je uspio da se progura među glavne favorite.

Nije pomoglo ni to što su svi ostali kandidati u horu ponavljali i to čine i dalje da je to flagrantni pokušaj kupovine izbora i demokratske kandidature.

Pomenuta istraživanja javnog mnjenja pokazala su Blumbergov realan rast na nacionalnom nivou i pored toga što nije učestvovao na stranačkim izborima u Ajovi i Nju Hempširu (Iowa, New Hempshire) niti će učestvovati na subotnjim u Nevadi, a potom Južnoj Karolini (South Caroline). Njegovo prvo odmjeravanje snaga sa ostalima na unutarstranačkim izborima, predviđeno je u prvi takozvani „super utorak“ 3. marta.

U saveznim državama, ukupno 13, u kojima se glasa na „super utorak“ važnu ulogu imaju takozvani superdelegati kao i na samoj stranačkoj konvenciji, koja bi ovaj put tek u samom finišu mogla birati svog predsjedničkog kandidata. A kako je za Intercept (The Intercept), još prije 20 dana izvijestio istraživački novinar Lee Fang, u tekstu pod naslovom: „Kako lobisti i insajderi mogu pogaziti volju glasača u izboru demokratskog predsjedničkog kandidata“, najmanje sedam super delegata demokrata rade kao lobisti za Goldman Saks (Sachs), Siti grupu (Citigroup) Dži Pi Morgan Čejs (JPMorgan Chase) te lobiraju za moćnu zdravstvenu industriju koja vodi kampanju protiv univerzalnog zdravstvenog osiguranja (Medicare for All).

SAD su, kao što je poznato, jedina industrijski razvijena zemlja na svijetu, koja ne garantuje zdravstveno osiguranje svim građanima, i to je jedno od ključnih pitanja izborne kampanje, te jedan od ključnih razloga zbog kojeg je senator Sanders vodeći kandidat demokrata- iako nezavisan u Kongresu, i uživa punu podršku progresivnog krila Demokratske stranke.

Osim demokratskih kandidata koji upozoravaju na Blumbergov pokušaj kupovine demokratske nominacije za predsjednika, njegova taktika sa trgovinom baš svega što je neophodno za uspjeh u izbornoj utrci je toliko očigledna da čak i analitičari i novinari, koji bi ga mnogo radije vidjeli kao demokratskog kandidata umjesto Sandersa, na pitanje da li Blumberg pokušava da kupi kandidaturu odgovaraju sa 'da'.

Sa druge strane, kako Blumbergov rejting raste, tako, osim neograničene količine novca koju ima na raspolaganju ('težak' je 62 milijarde dolara-kako reče senator Sanders na debati u srijedu, ‘koliko i 125 miliona Amerikanaca zajedno'), u javnosti isplivavaju grijehovi iz prošlosti. Prije svih njegova ozloglašena policijska taktika iz vremena kada je bio gradonačelnik Njujorka zvana „zaustaviti i oboriti“ – (stop and frisk) čije su mete dominantno bili Afro-Amerikanci koji su masovno hapšeni, i koju je javno branio sve do decembra 2019., kada se nedjelju dana prije objave da ulazi u predsjedničku trku, izvinio i okvalifikao je kao pogrešnu.

U međuvremenu je novcem pokušao pokriti te, i brojne druge grijehove iz evidencija, čak i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Tako je Centar za američki progres, liberalna grupa koja se bavi ljudskim pravima cenzurisala sopstveni izvještaj iz 2015., u kojem je potanko opisana još jedna neslavna praksa gradonačelnika Majka (Mike)- njegova antimuslimanska politika i svjedočenje o tome, kako je njujorška policija spovodila nadgledanje i špijuniranje muslimanskih građana i njhove imovine. U cenzurisanom poglavlju od 4000 riječi koje se odnosi na mjere prismotre, Blumbergovo ime se pominjalo osam puta.

Blumberg i Tramp slični po mnogo čemu različiti po kompetenciji 

Kada je konačan izvještaj objavljen nekoliko sedmica kasnije, cijelo poglavlje o tome je nedostajalo. A kada je cenzurisani izvještaj ugledao svjetlo dana, Blumberg je Centru već bio dao milion i po dolara vrijednu donaciju, a potom im je 2017-te, donirao još 400.000 dolara. Advokatica Jasmin Tajeb (Yasmine Taeb), koja je sačinila izvještaj i koja je zbog toga napustila Centar za američki progres, ali je kao članica Demokratske stranke, jedan od superdelegata koji će glasati na ovim izborima, rekla je u intervjuu za „Demokratiju odmah“ (Democracy Now) voditeljiki Ejmi Godman (Amy Goodman) da ju je Blumberg zvao u decembru, neposredno prije nego što je obajvio kandidaturu, ali da je odbila da se vidi sa njim, pretpostavljajući zašto je zove.

Prije nedjelju dana na novinarsko pitanje zašto se tek prije dva mjeseca izvinio za rasističku politiku hapšenja tokom mandata gradonačelnika, Majk Blumberg je zbunjeno, ne nalazeći riječi stajao pred mikrofonom skoro 20 sekundi. To je mnoge navelo na konstataciju da bi ga, iako je naravno neuporedivo kompetentniji od aktuelnog predsjednika SAD, Donald Tramp (Trump) „živog pojeo“ u debatama.

Osim što je Njujorčanin kao i Tramp, i što je „stvarni” milijarder za razliku od, kako mnogi sumnjaju, američkog predsjednika, tu se sličnosti ne završavaju. I Blumberg gaji simpatije prema autoritarnim tendencijama kao i Tramp, uostalom promijenio je zakon da bi u tri manadata bio gradonačelnik Njujorka, a kao i američki predsjednik vrlo je sklon kineskom lideru, Si Đinpingu i javno je branio kinesku politiku. Takođe, kao i Tramp i Blumberg ima neslavnu  istoriju optužbi za sekisazam i tretman žena, te problematične odnose i stavove prema suprotnom polu. Mediji su ih danima puni. 

Blumberg je, otkrilo je više medijskih kuća, sklopio desetine takozvanih NDA ugovora- „ugovora o neotrkrivanju “ (Non-Disclosure agreement) sa uposlenicama njegove kompanije. Prvo je Biznis insajder (Business Insider) objavio da je protiv njega podnijeto 40 tužbi u državnim i federalnim sudovima od strane 65 podnosilaca. Većina slučajeva se odnosila na diskriminaciju na osnovu pola, rase, invalidskog statusa kao i diskriminaciju zbog trudnoće i uskraćivanja plate. Istragu o NDA sporazumima sproveo je i Vašington post (The Washington Post) i oni su i otkrili više slučajeva i tužbi žena protiv Blumberga.

Jedna od njih, navodno je optužila Blumberga da joj je, kad mu je rekla da je trudna rekao „ubij to“. Koliko je tačno NDA ugovora skopio Blumberg odbija da kaže, dok su se žene koje su ih potpisale obavezale na ćutanje.

Najblistaviji momenat demokratske debate ove srijede, u kojoj je zajednička meta napada svih ostalih kandidata bio upravo Blumberg, bio je trenutak kada ga na ovu temu preslišala senatorka Elizabet Voren (Elizabeth Warren). Na njeno uporno prozivanje gradonačelnika Majka da kaže koliko je tačno NDA ugovora sa ženama sklopio on je promucao: „Samo nekoliko i ni jedna me ne optužuje da sam nešto uradio, već što sam možda ...rekao šalu koja im se nije dopala“.

Senatorka Voren je uporno ponavljala: „Koliko?“ dok je on ćutao. Potom ga je pritisla da kaže hoće li osloboditi te žene obaveze tajnosti i omogućiti im da kažu zašto su ga tužile, na šta takođe nije odgovorio. Na kraju je Voren poentirala porukom biračima da se u američkoj predsjedničkoj utrci nalazi čovjek koji suprotni pol naziva „debelim ribama i lezbejkama konjskog lica-i da on nije Donald Tramp!“.

Efekat njenog frontalnog napada, kojem nijesu odoljeli mediji, bio je takav da je senatorka Voren u četvrtak imala najviše donacija u jednom danu, za njenu, posljednjih dva mjeseca posustalu kampanju.  

Hoće li se i kako debakl sa prve debate odraziti na njegov rejting tek će se vidjeti u novim anketama, mada mnogi podsjećaju da niti jedan Trampov gaf nije uticao na njegov rejting kod birača, a ne utiče ni danas, kada mu je podrška čak na 49 posto, no senatorka Voren se nada da birači demokrata nijesu kao republikanski.  

Jedino što je u četvrtak  Blumberg sam mogao osmisliti, kao komentar na prethodnu večer je da je „debatu dobio Donald Tramp“, sa čim se sam američki predsjednik na Twitteru svesrdno saglasio.

Blumberg - preveliki novčanik da bi se liberali uvrijedili 

Među brojnim video i audio zapisima koji svjedoče o njegovoj problematičnoj političkoj prošlosti je jedan koji je isplivao ovih dana, a na kojem sam Blumberg, ne tako davno, priznaje da se ne kandiduje za predsjednika jer bi prije toga morao da krene, na kako je rekao, „turneju izvinjenja“.

Pored pomenutog, tu je i podrška i odbrana rata u Iraku, te loši odnosi sa omiljenim bivšim predsjednikom Barakom Obamom (Barack), što on uporno demantuje i navodi da je tijesno sarađivao sa njim u pokušajima da zakonom ograniče upotrebu oružja.

Iako nema dileme da ga je strah od Bernija Sandersa i njegove progresivne agende, koja traži pravedniju raspodjelu bogatstva i insistira na većem porezu za „jedan posto“ nabogatijih u zemlji, natjerao na kandidaturu, među video zapisima sa njegovim starim izjavama je i jedna, u kojoj nakon poraza Hilari Klinton (Hilary Clinton), Blumberg na nekom skupu govori da je senator Sanders „mogao da pobijedi Trampa“.

“There is a guy, @BernieSanders, who would have beaten Donald Trump.” -@MikeBloomberg pic.twitter.com/fr9LoroLQI

— Waleed Shahid (@_waleedshahid) February 6, 2020

Danas, on i njegov izbori tim, pokušavaju zastrašiti birače demokrata da će „Berni uskoro biti nezaustavljiv“.

U nedjelju je Njujork Tajms ( The New York Times ) u tekstu pod naslovom: „U Blumbergu, liberali vide novčanik previše velik da bi se uvrijedili“ detaljno opisao kako je Blumberg uspostavio temelje da ućutka potencijalne kritičare, u pokušaju da se domogne predsjedničke nominacije, i to tako što daje ogromne donacije za progresivne grupe, ideje i organizacije širom SAD. Tajms se procijenio da je, uz do sada neviđenih 417 miliona dolara potrošenih na reklame, Blumberg dao i najmanje 10 milijardi dolara donacija u cilju osiguranja uslova za demokratsku nominaciju. Samo u 2019. potrošio je oko 3.3 milijarde dolara, više nego u prethodne tri zajedno za "humanitarne" svrhe.

Ne treba ni reći da je predsjedavajuća Predstavničkog doma, Nensi Pelosi (Nancy), dio kritikovanog demokratskog establišmenta, pozdravila učešće Blumberga u kampanji jer „će u nju donijeti mnogo pozitivnog“.

A da „money talk“ (novac govori) svjedoči još mnogo toga. Između ostalog i jedan znakovit primjer: populrana afro-američka političarka, advokatica i autorka iz Džordžije (Georgia), Stejsi Abrams (Stacey Abrams), za koju su svi gotovo saglasni da će, ko god da bude predsjednički kandidat demokrata, ona biti njegov potpredsjednik, važi za progresivnu političarku, čija je glavna kampanja fokusirana da omogući svakom biraču sa pravom glasa- naročito manjinama, da izađu na izbore, kao i borbu protiv takozvanog „džerimaderinga“ (gerrymadering) -namještanja u izbornim jedinicama, koji zbog američkog izbornog sistema daju prednost republikancima, primila je nedavno od Blumberga 5 miliona dolara donacije za njenu kampanju. Abrams u tome ne vidi ništa sporno, jer joj, kaže, omogućava da nastavi borbu za pravo glasa svih.

Gostujući u popularnom show programu „View“ na ABC-ju, Abrams je rekla da sve donacije od „najmanje do najveće jednako cijeni“ , i nije potvrdila, ali ni odbacila mogućnost da i Blumbergu bude potpredsjednica, i pored svih optužbi iznesenih na njegov račun.

Gradonačelnik Majk je već angažovao hiljade najsposobnijih političkih operativaca iz drugih izbornih štabova, da rade za njega, jer, kako je u četvrtak na CNN-u otkrio Endiju Jang (Andrew Yang), jedan od demokratskih predsjedničkih kandidata koji je odustao iz utrke, Blumberg im plaća višestruko više nego bilo koji drugi kandidat.

Nesporna je činjenica da je 78-godišnji Blumberg uložio ogroman novac u brojne oblasti za koje se zalažu demokrate, tipa borbe protiv klimatskih promjena, kontrola oružja, obrazovanje, čak i u grupe za ljudska prava, zbog čega se često pokušavaju relativizovati njegovi grijehovi.

U sadašnjem rasporedu snaga u demokratskoj predsjedničkoj utrci, stvari bi mogle, uz neorganične količine novca koje ima na raspologanju, ići na ruku Blumbergu, konstatuju to čak i njegovi oštri kritičari, novinari najbrže rastućeg popularnog alternativnog TV Hila (The Hill), ljevičarka Kristal Bol (Krystal Ball), i njen kolega sa desnog političkog spektra Sagar Enjeti (Saagar). Voditelji popularne emisije Rajsing (Rising) koja svakodnevno detaljno secira američku političku scenu sa akcentom na suštinske uzroke i posljedice koje su dovele do tektonskih promjena u američkoj politici posljednjih godina, autori su knjige „Populistički vodič kroz 2020: Nova desnica i nova ljevica rastu“ (The Populist’s Guide to 2020:New Right and New Left are Rising).

Kako su objasnili u jednoj od emisija, ukoliko brutalna kampanja zastrašivanja od strane demokratskog establišmenta i medija protiv senatora Sandersa, (uz „obrazloženje da je samo suprotan pol od Trampa“) koja je doduše do sada samo proizvodila suprotan efekat kod glasača, u kombinaciji sa već uočenim pokušajima igre sa elektorskim sistemom i superelektorima, dovedu do toga da on ne bude imao jasnu većinu, a Bajden ne uspije da se povrati u igru, Blumberg bi rasipanjem ogromnih količina novca mogao da se nametne velikom broju demokratskih glasača čiji je primarni cilj izbaciti Trampa iz Bijele kuće, a njih je velika većina. Njihova bi logika u takvom razvoju situacije mogla biti „OK hoću nekoga da po svaku cijenu pobijedi Trampa, ako je jedina šansa drugi milijarder onda neka bude naš. On makar ima više para i kompetentniji je“.

Naravno Bol i Enjeti smatraju da bi to bila katastrofa jer bi, prema njihovom mišljenju, jednog nekompetentnog predsjednika naslijedio jedan sposobni i kompetentni član establišmenta, utoliko opasniji, jer bi samo nastavio sa politikom koja je dovela na vlast Trampa i ne samo njega, već više njemu sličnih u zapadnoj hemisferi.  

No, da bi se pobijedio Tramp, čija je baza pristalica nepromijenjena, i kako kažu novinari koji prate skupove i kampanju, osim Bernijeve, jedina stvarno entuzijastična za svog kandidata, demokratama je potrebna velika izlaznost i podrška, naročito u takozvanim „sving stejts“ (swing states)-države koje nijesu tradicionalno ni crvene (republikanske) ni plave (demokratske), već često mijenju stranu.

Ponovo bi mogla biti upitna podrška mladih, naročito glasača senatora Sandersa, od kojih mnogi nijesu 2016., i pored njegovih poziva, podržali Klinton. Prema Blumbergu, mnogi imaju još i veću odbojnost.

Ema Vigeland (Emma) novinarka popularanog TYT (The Young Turks) ovako je, nakon što su medije preplavili istraženi detalji Blumbergove biografije, 13. februara napisala na Twitteru:

 “Glasala sam za Hilari Klinton protiv Trampa 2016., i to nije bila laka odluka. Ja iskreno ne znam da li bih se mogla natjerati da glasam za Majka Blumberga protiv Trampa 2020“.  

I voted for Hillary Clinton against Trump in 2016 and it was an easy decision.

I genuinely don’t know if I could bring myself to vote for Mike Bloomberg against Trump in 2020.

— Emma Vigeland (@EmmaVigeland) February 13, 2020

Podrška aktuelnom američkom predsjedniku pak, nakon svih skandala i afera, na najvišem je nivou do sada -49 posto, što je, kažu stručanjaci, uz dobre ekonomske pokazatelje, prilična garancija za reizbor.

Stoga je ultra popularna kongresmenka AOC- Aleksandrija Okasio Kortez (Alexandria Ocasio-Cortez) gostujući u srijedu u „View“ -u, gdje su je zbog podrške Sandersu, nemilosrdno secirale sve četiri popularne voditeljke, među njima i slavna Vupi Goldberg (Whoopi), te kćer pokojnog senatora Džona Mekejna (Johna McCaine), Megan (Meghan), na uporne pritiske „šta ukoliko Blumberg bude kandidat, hoće li kao što su obećali ‘podržati svakog demokratskog kandidata -ko god da bude' i voditi kampanju i za Blumberga protiv Trampa“, odgovorila na sljedeći način:

„Problem sa takvim spojem je da tražiš od ljudi da, po mom mišljenju, izaberu redukciju štete. I to nije inspirišuće, to ne inspiriše izborno tijelo. A to je ono što nam treba u novembru, treba nam da izađu i glasaju mladi ljudi, da izađu žene, ljudi različite boje kože, ljudi kojima treba posao i ja ne znam da li svaki od kandidata to može. Znam da Berni Sanders može“.

 Džoj Behar (Joy) ju je prekinula:

 “Dobro, ali na kraju krajeva, Aleksandra, ako Vas tako mogu zvati, Berni Sanders je rekao da ko god da bude kandidat podržaće ga. Hoćete li Vi?

 AOC: Mislim da ćemo morati!

 Birati između dva zla manje, zvuči poznato zar ne!