11 °

max 16 ° / min 7 °

Petak

26.04.

16° / 7°

Subota

27.04.

19° / 9°

Nedjelja

28.04.

23° / 12°

Ponedjeljak

29.04.

24° / 14°

Utorak

30.04.

22° / 13°

Srijeda

01.05.

19° / 14°

Četvrtak

02.05.

19° / 12°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Putin donio odluku po uzoru na Hitlera; To za Ruse ne može izaći na dobro...

Izvor: Profimedia

Svijet

Comments 0

Putin donio odluku po uzoru na Hitlera; To za Ruse ne može izaći na dobro...

Izvor: Jutarnji.hr

Autor: Antena M

  • Viber

Ruski predsjednik Vladimir Putin je komandantima rekao da će on određivati strategiju, prenosi The New York Times američke obavještajne izvore koji su se, još od kraja prošle godine, pokazali pouzdanim u procjenama.

Putin je, prenosi NYT, zabranio povlačenje ruskih snaga s desne strane Dnjepra iako bi, u vojnom smislu, bilo bolje povući te snage i na lijevoj strani, gdje postoji strateška dubina, uspostaviti obrambeni položaj koji se, u slučaju slabljenja ukrajinskog napada, može iskoristiti kao tačka napada. Putin nije mogao prihvatiti takvu opciju jer bi time Herson, grad koji je pao u ruske ruke u ranim danima agresije - gotovo bez otpora i zbog izdaje - bio proglašen porazom. Koji bi se nadovezao na ukrajinske uspjehe u harkovskoj oblasti, a to bi za Kremlj bilo politički neprihvatljivo. Iako je dio zapovjednika tumačio da bi povlačenjem mogli na ratištu ostaviti manji dio snaga, a dio prebaciti na linije na istoku koje su pred pucanjem na prostoru Luganske oblasti. Putin je rekao ne. I Hitler je pod kraj rata preuzeo zapovijedanje što nije pomoglo, mnogi će reći da je odmoglo.

Povlačenje iz Hersona bi, takođe, u pitanje dovelo sprovođenje “referenduma” u toj oblasti što Moskva vidi rješenjem koje će odvratiti ukrajinske napade. Upitno, iako Putin prijeti i oružjem masovnog uništenja.

Putin nije strateg

I američki izvori potenciraju dio Putinovog govora u kojem je rekao da je pristao na prijedlog Ministarstva odbrane i glavnog štaba da se sprovede djelimična mobilizacija što je, s jedne strane, stvaranje pozicije za prebacivanje krivice na ministra Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova, ali s druge strane davanje ustupka vojsci da bi zatim preuzeo donošenje strateških odluka. Što ne može izaći na dobro jer Putin, što god mislio o sebi, nije strateg, nema te sposobnosti, loš je taktičar, a tokom ovih više od 20 godina vlasti je pokazao da samo zna iskoristiti priliku koja se pruži. Tako je munjevito anektirao Krim. Ta sposobnost u ratu nema gotovo nikakve vrijednosti.

“U ovom ratu postoji dosljedna neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje,” prenosi NYT riječi Michaela Kofmana, direktora ruskih studija na CNA, obrambenom istraživačkom institutu u Arlingtonu. “U važnim točkama odlučivanja Putin je odugovlačio, odbijajući prepoznati stvarnost, sve dok se opcije nisu pretvorile iz loših u gore.”

Dodatni je problem što Putinove odluke, tumače američki obavještajni izvori za NYT, jačaju podjelu unutar zapovjedništva ruske vojske gdje postoje grupe suprotstavljenih mišljenja kad je riječ o odgovoru na ukrajinske vojne uspjehe. Jedna smatra da bi se trebali oštro suprotstaviti Putinovim naredbama prije nego što Ukrajinci probiju njihove trenutne linije, što se prije svega odnosi na istočni front. Drugi vjeruju da bi trebalo slijediti predsjednikove upute.

‘Prihvatljiv‘ nivo gubitaka

Situacija na ratištu i dalje ne izgleda dobro za Moskvu, ISW (Institute for the Study of War, Institut za ratne studije) u pregledu za petak navodi da ukrajinske snage i dalje napreduju na istočnom pravcu u smjeru grada Limana dok ruski agresori i dalje ne uspijevaju ostvariti uspjeh oko grada Bahmuta. Oko Hersona nije bilo većih promjena.

Rusija prema najnovijem planu planira potrošiti 34 milijarde rubalja (600 milijardi dolara) na odbrambeni i sigurnosni sektor te policiju između 2022. i 2025. godine, rekao je Reutersu u petak izvor upoznat s planovima ministarstva finansija. Riječ je o ukupnom iznosu ruskih rezervi prije rata koje su, zbog sankcija, prepolovljene jer je dio sredstava ostao blokiran u bankama izvan Rusije.

Centralna banka Rusije je potvrdila da su banke u zemlji izgubile 1,5 trilijuna rubalja (25,5 milijardi dolara) zbog posljedica sukoba u Ukrajini. Maksim Ljubomudrov iz Središnje banke Rusije rekao je da je ovo "prihvatljiv" nivo gubitaka i da vlada ima planove za potporu ruskim finansijskim institucijama tokom krize.

Što će sve doći u pitanje kad krajem godine EU prestane s uvozom ruske nafte što će smanjiti prihode koje donosi prodaja energenata. Uz novi paket sankcija koji se priprema Rusiji.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR