28 °

max 30 ° / min 18 °

Petak

18.07.

30° / 18°

Subota

19.07.

35° / 19°

Nedjelja

20.07.

38° / 21°

Ponedjeljak

21.07.

38° / 24°

Utorak

22.07.

39° / 25°

Srijeda

23.07.

40° / 23°

Četvrtak

24.07.

41° / 24°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Specijalna vojna operacija kreće iz početka: Ovo je pet novih ciljeva, u rat ulazi i Bjelorusija?

Izvor: EPA

Svijet

Comments 0

Specijalna vojna operacija kreće iz početka: Ovo je pet novih ciljeva, u rat ulazi i Bjelorusija?

Izvor: Jutarnji.hr

Autor: Antena M

  • Viber

Piše: Vlado Vurušić 

Nakon što je napad na Kerčki most Vladimir Putin doživio kao ličnu uvredu i sramotu, očito se vraća na polazišne pozicije svoje "specijalne vojne operacije", kako je zamišljena prije njenog početka - opšti, sveobuhvatni i bezočni napad po cijeloj Ukrajini s ciljem okupacije zemlje, likvidacija predsjednika Volodimira Zelenskog (raketama je gađan njegov kabinet, sjedište glavnog štaba vojske te ukrajinske obavještajno-sigurnosne agencije), instaliranje u Ukrajini kolaboracionističkog prokremaljskog režima istovjetnog onom u Bjelorusiji, uništenje infrastrukture - kako u Moskvi govore - "vratimo Ukrajinu u srednji vijek", te uništavanje komunikacija kojima u Ukrajinu stiže pomoć i naoružanje sa Zapada.

Podsjetimo da je nakon atentata na Darju Duginu, urednica prorežimske propagandne TV Russia Today (RT) zazivala raketiranje "ukrajinskih institucija gdje se donose odluke - kabinet predsjednika, glavni štab i tajna služba".

Osim toga, čini se da je i konačno direktno uključivanje bjeloruske vojske u rat sada već postalo pitanje trenutka.

Prorežimska propaganda u Bjelorusiji, a i sam Aleksandar Lukašenko danima govore da se "Ukrajina sprema napasti Bjelorusiju", da su porušili sve mostove na granici dviju država (kako misle napasti ako su sami srušili mostove!?) te je najavio da su se on i Putin dogovorili i o "osnivanju zajedničkih regionalnih vojnih snaga" te da bi one mogle brojati oko pola miliona vojnika.

Uključivanje u rat Bjelorusije dovelo bi do dalje eskalacije situacije, ali bi svakako dodatno zakomplikovalo stanje i u samoj Bjelorusiji, gdje se Lukašenko ionako na vlasti održava samo zbog ruske pomoći i brutalne represije koju sprovodi. Rusija od početka rata koristi bjelorusku teritoriju za napade na Ukrajinu.

Očito zbog problema koje ima na bojištu, Putin je odlučio "razvući" ukrajinske snage i ponovo proširiti front, čime smatra da bi rasteretio ruske snage na jugoistočnom bojnom polju. 

Tvrdolinijaška struja (Kadirov, Prigožin i Medvedev) oko vrhovnog zapovjednika Putina, kojoj zapravo i sam pripada, već je dugo nezadovoljna onim što radi armija, odnosno generali, a ministar obrane Sergej Šojgu, inače dosad jedan od najbližih Putinovih ne samo saradnika nego i prijatelja, našao se na medijsko-političkoj streljani i u poziciji krivca za sve i Putinove bokserske vreće, koji prima udarce umjesto njega.

Stoga se po kremaljskim zakucima već duže vrijeme nagađa o smjeni Šojgua ili će mu Putin dati posljednji ukor pred isključenje. 

Isto tako oni insistiraju i na "blažem taktičkom nuklearnom udaru" kako bi se pokazalo da ne prezaju niti od upotrebe najsmrtonosnijeg oružja, ali i da time "prepadnu" javnost na Zapadu mogućim "trećim svjetskim ratom" te da "djeluju" na svoje vlade da prestanu pomagati Kijevu.

Osim toga, Putin u strahu za vlastitu kožu sve se više oslanja na paradržavne strukture koje bi ga, smatra, efikasnije odbranile u slučaju mogućeg nezadovoljstva na kremaljskom dvoru.

U prvom redu tu misli na čečenske pretorijance pod ličnim zapovjedništvom najekstremnijeg pripadnika kremaljske tzv. ratne partije, Ramazana Kadirova, kojeg je Putin unaprijedio u čin general pukovnika, iako nema formalno vojno obrazovanje, te Jevgenija Prigožina, "vlasnika" ruske privatne vojske Wagner, koji u posljednje vrijeme vrbuje svoje plaćenike i po ruskim zatvorima, nudeći im oslobađanje od presuda ako odu u Ukrajinu i zapravo nastave slobodno raditi ono zbog čega su i završili po gulazima.

Stanje na bojištu nije dobro - Ukrajinci napreduju na područjima koja je Putin nedavno anektirao, mobilizacija se ne odvija kako treba, a onesposobljavanje mosta koji Rusiju spaja s Krimom pokazuje da su Ukrajinci sposobni i na sofisticirane napade duboko u pozadini i na mjestima koja su od presudnog političko-logističkog pa i simboličnog značaja za Putina i njegov režim.

Putin se u ponedjeljak obrušio na svoje čelnike, upozorivši ih da više neće dopustiti "voluntarizam i haos u procesu mobilizacije".

Naime, mobilizacija nije otkrila samo nered na popisima (pozivanje starijih, bolesnih i nesposobnih) nego i veliku korupciju, pa i otvorene kriminalne radnje - poput enormnih krađa osnovne opreme iz vojnih skladišta (nedostatak donjeg veša, čizama, pancirki, pribora za jelo ili čuturica). Iako se javno govori o 300 hiljada mobilizovanih, cilj je ipak pokupiti više od milion rezervista.

Putin prije zime želi zaustaviti ukrajinsku kontraofanzivu te da do početka proljeća vodi "pozicijski rat" sa stalnim raketiranjima po Ukrajini.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR