18 °

max 22 ° / min 15 °

Utorak

28.05.

22° / 15°

Srijeda

29.05.

22° / 13°

Četvrtak

30.05.

21° / 14°

Petak

31.05.

22° / 15°

Subota

01.06.

25° / 18°

Nedjelja

02.06.

28° / 18°

Ponedjeljak

03.06.

29° / 20°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Budućnost Rusije: Kineska kolonija ili gigantski Iran?

Izvor: EPA

Svijet

Comments 0

Budućnost Rusije: Kineska kolonija ili gigantski Iran?

Autor: Antena M

  • Viber

Piše: Vlado Vurušić (jutarnji.hr) 

Putin je bio toliko fokusiran na suparništvo sa Zapadom i na NATO da se doveo u situaciju sve veće ovisnosti o Kini. Rusija će, ako se nastave rat i sankcije, postati ili gigantski Iran ili kineska kolonija, rekao je nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu Kenneth Saul Rogoff, poznati američki ekonomist ruskog podrijetla s harvardskog sveučilišta. Naravno, rekao je kako je to "u dugoročnoj perspektivi", ali da se već sada osjeća ekonomska ovisnost o Kini zbog sve veće međunarodne izolacije, pritiska sankcija i gubitka jakih trgovinskih partnera (prije svega EU), što može biti pogubno, pa i kobno po Rusiju.

Ruski politolog i stručnjak za Kinu Aleksandar Gabuev za Deutsche Welle je rekao da će ekonomska ovisnost vrlo lako prijeći i u političku "kada ruski uvoz iz Kine prijeđe 50 posto te kada Rusije bude 'prinuđena' većinu svojih energenta prodavati samo Pekingu". Od početka rata u Ukrajini, prema nekim zapadnim izvorima, "kineski" udio u cjelokupnom ruskom uvozu već je gotovo 40 posto, a prije napada je iznosio manje od 25 posto.

Rusija je po ovisnosti o kineskim isporukama i robi druga, odmah iza Sjeverne Koreje, piše u ekonomskom izvješću finskog Instituta za proučavanje tranzicijskih ekonomija. Kineski platni sustav UnionPay jedino je kartično sredstvo kojim Rusi mogu plaćati u inozemstvu. Ovdje treba napomenuti da Rusija "sudjeluje" sa samo 2 posto BDP-a svjetskoga gospodarstva, a Kina s gotovo 18 posto! Iako se trgovinska razmjena s Rusijom stalno povećava, glavni trgovinski partneri Kine i dalje su SAD i EU, što Peking ipak ne zaboravlja samo tako.

Bolna tema

U silnom nastojanju da Ukrajinu pretvori u svoju koloniju, Rusija se dovela u situaciju da ona može to postati Kini. Možda je riječ "kolonija" prejaka, ali u svakom slučaju postaje vrlo ovisna o Kini, smatra Rogoff. Ruski ekonomist iz moskovskog Carnegie centra Aleksandra Prokopenko rekao je da je "ekonomski suverenitet Rusije" jedna od najbolnijih tema Putinove politike, a sada je došao u pitanje zbog tolikog vezivanja uz Kinu. Ruski sinolog Leonid Kovačič za BBC je rekao da Rusija u "ovom trenutku nema alternativu Kini" te da je jednostavno upućena na nju, što god u Kremlju mislili o tome. Naime, Kovačič je uvjeren da ni Turska niti Indija, koje u Kremlju često zazivaju kao svoje saveznice, nisu i ne mogu biti takav partner i alternativa jer jednostavno nisu ni politički niti ekonomski toliko moćne.

No, i on je zaključio da su rusko-kineski odnosi sve manje partnerski jer ovisnost Rusije sve više raste. Naime, kako piše Financial Times, pozivajući se na neke kineske dužnosnike, u Pekingu su sve uvjereniji da bi Rusija mogla doživjeti neuspjeh u Ukrajini te da će u svakom slučaju iz tog rata "izaći kao drugorazredna sila". Naime, Gabuev smatra da će Kina uskoro početi postavljati i političke zahtjeve Rusiji, poput toga da joj omogući pristup Arktiku, pa čak i izgradnju vojne baze na tom području. Ili kada Rusija bude potpuno ovisna o izvozu svoje nafte u Kinu, a to se može dogoditi, Kina onda ima ruku na ventilu, što Rusiju može dovesti u nezgodan položaj. Isto tako, moguće su i ucjene oko ruskih veza s Indijom i Vijetnamom, s kojima Kina, blago rečeno, nema dobre odnose, Dapače. Prema pisanju nekih neovisnih ruskih medija, Moskva je na uvjetovanje Kine morala smanjiti izvoz oružja u Indiju te zbog kineskih prigovora obustaviti zajednička istraživanja nafte s Vijetnamom u Južnome kineskom moru.

Od početka napada na Ukrajinu Rusija se poziva na "neraskidivo savezništvo s Kinom" i ističe da joj sankcije i sukob sa Zapadom ne škode upravo zbog tih odnosa ("nema veze što nam Europa više ne kupuje plin i naftu, imamo mi druga tržišta - prije svega Kinu", hvale se prokremaljski političari i mediji) te da Rusija i Kina stvaraju novi svjetski poredak na "ruševinama Zapada", ali više tako govore da sami sebe ohrabre nego što je to baš tako. Doduše, u Pekingu govore da je Washington odgovoran za rat u Ukrajini i nisu osudili invaziju, ali neće niti žuriti pomoći Rusiji. Prema navodima Washington Posta, Rusija je ne jednom molila Peking da joj da financijsku i tehnološku pomoć, ali predsjednik Xi Jinping je uvijek okolišao. Konačno, Kina nikada nije dala otvorenu podršku Rusiji za rat, bila je često pažljiva i nedorečena, naglašavajući svoj "neutralni status", pogotovo kada se vidjelo da se Rusija uvukla u dugotrajni rat koji ju sve više iscrpljuje i degradira na međunarodnoj sceni.

"Posljednji kolonijalni rat"

Kenneth S. Rogoff je rekao da je ruski napad na Ukrajinu "posljednji kolonijalni rat" te da su i Rusija i Kina u američkom povlačenju iz Afganistana iščitali slabost SAD-a te kako dolazi "njihovo vrijeme" da riješe svoje traume - Ukrajinu i Tajvan. Putin se očito zaletio, a Kinezi su, kao i uvijek, bili oprezniji i pragmatičniji. Kinezi su bili uvjereni da će Putin brzo srediti Ukrajinu, ali sada vide da Zapad nije oslabio niti izgubio na važnosti te se, kaže Rogoff, "kinesko vodstvo otrijeznilo". I urednik kineske redakcije BBC-ja Howard Zhang kaže da unatoč tome što kineski mediji i dalje "drže prorusku poziciju", evidentno je da je službeni Peking sve suzdržaniji.

On smatra da će ubuduće Kina djelovati pragmatičnije i sprema se i za varijantu ruskog neuspjeha u Ukrajini, kako bi umanjila negativne posljedice toga po sebe, ali nikada do kraja neće okrenuti leđa Rusiji. Doduše, Kina nije uvela sankcije, ali pazi do koje razine može ići da previše ne "naljuti" Zapad. Kina ima na umu, rekao je za rusku redakciju BBC-ja Leonid Kovačič, da joj je najveća trgovinska razmjena ipak sa Zapadom, pogotovo s EU, a da je sada zbog "Putinova plinskog sukoba s Europom" opala njihova kupovna moć te Europa sada kupuje manje "robe iz Kine".

Prema Kovačiču, Kina je shvatila koliko je rat u Ukrajini zaokupio Europu, koliko je to za nju važno i bolno pitanje te sigurno neće ugroziti svoje odnose sa Zapadom zbog "savezništva s Rusijom". Zapadni analitičari iz Pekinga javljaju da niti diskretni i zatvoreni kineski dužnosnici više ne mogu sakriti šok zbog Putinova neuspjeha u Ukrajini te itekako razmišljaju o popravljanju svojih odnosa sa Zapadom. Neki europski eksperti čak i smjenu donedavnoga glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijiana, kojeg su nazivali "kineskom Marijom Zaharovom" zbog radikalnih antizapadnjačkih izjava i istupa, smatraju porukom "pomirenja". Bloomberg navodi da je to "prijelaz na umjereniji i mekši smjer vanjske politike", pogotovo nakon dolaska novog ministra Qin Ganga, čiji su nedavni susret sa Sergejem Lavrovom mnogi protumačili kao "dodatnu rezerviranost i zadršku" prema Rusiji, koja ne pobjeđuje u ratu.

Put u izolaciju

Kina, recimo, u UN-u nije stala uz Rusiju prilikom osuda njezine invazije na Ukrajinu, nego je bila suzdržana. Gabuev tako smatra da je situacija u kojoj se sada nalazi Rusija - dugotrajni rat, sankcije, izolacija - nešto što njoj pragmatično odgovara. I Rogoff, u razgovoru za neovisnu rusku Novaju gazetu, kaže da se svojedobno Mao Ce-tung okrenuo SAS-u zbog straha od ruskog utjecaja, a da je sada situacija dijametralno suprotna. - Rusija je sve slabija i sve ovisnija o Kini, tako da bi oni mogli njome vladati. Rusija već sada ovisi o kineskoj tehnologiji, izvozu nafte, sve je više kineske robe u tamošnjim dućanima - kaže Rogoff. I ruski mediji navode da je od 14 automobilskih brendova kojih još ima u Rusiji čak 11 kineskih!

Osim toga, Rusija je postala četvrta zemlja koja "koristi" kineski juan u robnoj razmjeni. Dolazi do "juanizacije ruske ekonomije". Tako je udio obračuna u dolarima na ruskom tržištu samo u prvih devet mjeseci 2022. godine pao s 52 na 34 posto, u eurima s 35 na 19, dok je u juanima porastao s 0,4 posto na 14 posto, a udio u trgovanju na ruskim burzama u juanima porastao je s 3 na 33 posto. Režim i privreda pokušali su prijeći na plaćanje u nacionalnim valutama, kriptovalutama, po barteru, plaćanjem u gotovini, kao i neke druge sheme, ali nisu uspjeli tijekom 2022. godine iznaći rješenje.

Zato sada imaju tečaj prema kriptovalutama i juanu, što će ubrzati ovisnost ruske ekonomije o kineskoj valuti sa svim rizicima koji proizlaze iz toga. - Dedolarizacija kojom se toliko ponose u Kremlju zapravo se samo pretvara u juanizaciju. Rusija velikim koracima grabi prema 'juanskoj valutnoj zoni' pa se ovisnost o dolaru samo zamijenila ovisnošću o juanu - kaže Prokopenko. No on smatra da se u Kremlju varaju ako misle da juan može postati punopravna rezervna valuta. - Njegov udio u globalnim valutnim rezervama je samo 3 posto, dolar je i dalje na 60, a euro na iznad 20 posto, ali povećanjem trgovinske razmjene s Kinom Rusija smo pomaže daljnjoj internacionalizaciju juana, ali na svoju štetu, a na korist Kine. Nema ekspanzije juana i kraha dolara. Juan neće postati zamjenska valuta niti će dovesti do slabljenja dolara, prije će se te dvije valute nadopunjavati - kaže Prokopenko. On smatra da je "Peking ipak slab saveznik Moskve u krstaškom pohodu protiv dolara".

Rusija se hvali da svoje energente "s lakoćom prodaje" Kini, ali zanemaruje da je morala spustiti cijenu gotovo 13 posto da bi Kinezi pristali. No, čak i prema moskovskom poslovnom listu RBK, u zadnja tri mjeseca 2022. godine, unatoč tom sniženju, Kina je u tom razdoblju kupila više nafte od Saudijske Arabije nego od Rusije, premda je do kolovoza "mahnito kupovala rusku naftu", a poprilično je smanjila i uvoz ruskog ugljena, za gotovo 8 posto. I ugljen su Rusi prodavali po povlaštenoj cijeni. Osim toga, primijećeno je, navode i neki ruski portali, da je Kina za veću cijenu preprodavala rusku naftu!

Aleksandra Prokopenko kaže kako su se i nadanja ruskih činovnika da će im Kina pomoći u "bajpasiranju" sankcija izjalovile.

Sirovinska baza

Doduše, piše ruski list RBK, uvoz iz Kine još uvijek ne pokriva deficite koji su nastali izostankom zapadnih proizvoda, u prvom redu tehnologije. "S vremenom kineske će tvrtke biti sposobne zamijeniti neke zapadne tehnološki zahtjevne proizvode koje Rusija više ne može slobodno nabavljati, ali Kina ipak neće moći nadoknaditi sve, u prvom redu mikročipove, pogotovo proizvedene u Tajvanu i Južnoj Koreji", navodi RBK riječi Iikke Korhonena, analitičara Instituta za istraživanje tranzicijskih ekonomija Banke Finske. 

Rusija se dovela u situaciju da se sve više mora oslanjati na Kinu, pa neki analitičari predviđaju kako će Rusija postati samo "sirovinska baza" kineske ekonomije. Osim toga, Kina sve više ulijeće i na "političko-povijesna" područja koja je Rusija smatrala svojim atarom i zonom utjecaja, u prvom redu u postsovjetske zemlje Srednje Azije. Kina sve više ulaže u zemlje s tog područja - Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan (gdje ima i svoju prvu vojnoobavještajnu bazu), Turkmenistan i Uzbekistan, gdje Rusija evidentno polako, ali sigurno gubi svoj utjecaj.

Te se zemlje okreću jačem i potentnijem gazdi. Krajem siječnja tako je održan i online summit Xi Jinpinga s predsjednicima tih država na projektu "Pojas i put". Osim toga, sve češće se za područje Srednje Azije koristi i termin "mala Kina", što u Kremlju izaziva bijes i groznicu, ali zasad samo "ronjaju" u sebi. Sudionici summita su se pohvalili da je u pogon pušten novi naftovod koji povezuje Kazahstan i Kinu, pa novi plinovod Turkmenistan - Uzbekistan - Kazahstan - Kina, pa autoceste iz Kine prema Kirgistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu dužinom od nekoliko tisuća kilometara, a gradi se i željeznička pruga koja će Kinu povezati s Kirgistanom i Uzbekistanom.

Tu je i grandiozni tzv. industrijski park u Uzbekistanu, Peng Sheng. Stvorena je i zajednička platforma - "Intelektualni put svile". Robna razmjena tih država s Rusijom opada, a uvoz kineske tehnologije te zemlje u potpunosti stavlja u ovisnost o Pekingu. Nije na odmet primijetiti da se ni tijekom "online summita", niti u završnom dokumentu Rusija ne spominje nijednom jedinom riječju. Očito je na programu zamjena jednog tutora drugim. Puno sposobnijim i prihvatljivijim, jer ovaj dosadašnji gubi na snazi i nema baš što za ponuditi.

I na kraju, ako bi Kina zapala u ekonomske teškoće ili u recesiju, to bi se, zbog svega ovoga, svakako pogubno odrazilo i na Rusiju. 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR