Piše: Biljana Jovićević
Amerika je u srijedu veče trebalo da odahne nakon što je konačno nakon dugotrajnog haosa dobila predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa – trećeg po važnosti u lancu vladajuće strukture u Sjedinjenim Državama. Ali...
Majk Džonson (Mike Johnson) pomogao je Trampu 6. januara - sada je on prijetnja američkoj demokratiji, napisala je u analizi za The Guardian, Rajčel Leingang (Rachel) u srijedu veče, odmah nakon što je nakon višesedmičnog rata u Republikanskoj stranci (GOP) ovaj advokat izabran za predsjedavajućeg Predstavničkog doma.
Kongresmen iz Luizijane, poznat kao 'MAGA Mike' ( kratica Trampovog izbornog slogana „Napravimo Ameriku ponovo velikom“/“Make America Graet Again“), vjerni je Trampov lojalista i negator ishoda predsjedničkih izbora 2020.
Nakon više od tri sedmice haosa u Kongresu, kojeg je izazvao kongresmen Met Gejts (Matt Gaezt) sa Floride, tako što je uspješno oborio prethodnog predsjedavajućeg republikanca Kevina Mekartija (McCarthy), koji na dužnosti nije izdržao ni godinu dana (a inače je prošao kroz iglene uši i priličnu količinu poniženja u januaru) - Trampova MAGA je ovim potezom i zvanično preuzela kontrolu nad republikancima koji su u protekle tri godine s teškom mukom i unutrašnjim borbama pokušavali da se riješe ekstremnog nasljeđa bivšeg predsjednika.
Gejts je odmah s punim pravom uživo slavio u programu „War Room“ (Ratna soba) Stiva Benona (Steve Bannon), Trampovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost i stratega njegovog prvog ulaska u Bijelu kuću.
"Ako ne mislite da prelazak s Kevina Mekartija na MAGA Majka Džonsona pokazuje uspon ovog pokreta i gdje zaista leži moć u Republikanskoj stranci, onda ne obraćate pažnju", poručio je.
Gejts, koji potiče iz porodice sa dugom političkom tradicijom, ali i sam kontroverzan, ne samo zato što je Trampov lojalista i promoter teorija zavjere MAGA-e, već i sa sa stanovišta etičkog ponašanja javnog zvaničnika na visokoj dužnosti, zbog čega je često bio predmet različitih istraga -slavodobitno je konstatovao činjenicu – činjenicu koja bi dodatno mogla uzdrmati, već ionako, u prošloj deceniji podrivenu američku demokratiju.
Nema sumnje da je Džonson u oštroj unutarstranačkoj borbi, koju su mediji zvali „građanski rat u GOP-ju“ uspio da prikupi dovoljno podrške da osvoji mjesto predsjednika Predstavničkog doma, zbog svoje odanosti Trampovim idealima, zbog čega je i dobio nadimak "MAGA Majk". Svojevrsni lakmus test za mjesto predsjedavajućeg, bilo je svrstavanje uz desničarske stavove, uključujući vjerovanje da su predsjednički izbori pokradeni.
Pobjeda Džonsona, odmah je izazvala uzbunu onih grupa koje brane američku demokratiju, koje su ukazale na više nego važnu ulogu koju će MAGA Majk preuzeti u američkoj politici prije ključnih predsjedničkih izbora 2024. kao i to da negiranje ishoda izbora 2020. očito više nije marginalno gledište u Republikanskoj stranci.
Razloga za uzbunu na fali
Džonson je mnogo više od svog prethodnika Mekartija bio uključen u pokušaje da se poništi rezultat predsjedničkih izbora 2020. Mekarti je tolerisao i često odobravao negiranje ishoda izbora i glasao protiv potvrđivanja rezultata 2020, ali nije išao tako daleko kao ekstremno desno krilo GOP-ja.
Džonson na ovako važnu funkciju stupa kao, relativno nepoznat zastupnik u Predstavničkom domu iz Luizijane, i zapravo je najpoznatiji po svojoj ulozi u pokušaju da poništi pobjedu demokratskog i aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden). Njegovi argumenti protiv glasanja, ističući kako su države promijenile pravila glasanja zbog pandemije, postali su "uski i pravnički" način za ostale članove Kongresa da se usprotive prebrojavanju glasova 6. januara, sa Džonsonom kao "najvažnijim arhitektom Izbornog koledža”, izvijestio je The New York Times.
Džonson koji je advokat za ustavno pravo, takođe je bio autor cirkularnog zahtjeva koji je potpisalo više od 100 republikanaca, uključujući i njegovog prethodnika Mekartija, koji je podnesen sudu u saveznoj državi Teksas, u pokušaju osporavanja rezultata izbora u četiri takozvane „swing“ države (države u kojima se rezultat izbora odlučuje).
Nekoliko dana nakon izbora 2020., Džonson je na mreži X, nekadašnjem Twitteru, napisao: “Upravo sam nazvao predsjednika Trampa da kažem ovo: ‘Ostanite jaki i nastavite se boriti, gospodine! Nacija zavisi od vaše odlučnosti. Moramo iscrpiti svaki raspoloživi pravni lijek kako bismo vratili povjerenje Amerikanaca u to da je naš izborni sistem fer.’”
Uspon ovog relativno malo poznatog američkog zakonodavca nedvosmisleno pokazuje koja je glavna struja Republikanske stranke danas – ona koja čvrsto negira ishod izbora 2020. i odana je bivšem predsjedniku Donaldu Trampu.
Dok se otužbe na sudu se gomilaju podrška Trampu raste
Protiv bivšeg predsjednka se u ovom trenutku vode četiri sudska procesa u kojima se ukupno tereti sa 92 tačke optužbi, svakoga dana po neki od njegovih bivših saradnika koji su mu pomagali u činjenju akta (krivičnih djela) za koje se tereti, sklapaju sporazume o priznaju krivice ili pristaju da budu takozvani svjedoci saradnici, ali kad nije u sudnici na nekom od ročišta - Tramp intenzivno vodi kampanju.
I to daleko, čak dvocifreno, uspješnije od svih ostalih rivala među njegovim republikancima, ali - prema istraživanjima javnog mnjenja - bolje i od aktuelnog predsjednika Bajdena, koji ga je pobijedio 2020., ali, teško da bi to ponovio u ovom momentu, ako je vjerovati istraživanjima javnog manjenja.
Tramp ponavlja da će se kandidovati čak i ukoliko bude osuđen.
Bajdenova Demokratska stranka je sa druge strane rekla da neće imati izazivača i zato su nekolicina potencijalnih demokratskih kandidata, koji su bili nazadovoljni tom odlukom, odlučili da idu u predsjedničku utrku kao nezavisni kandidati, što samo znači da će aktulni predsjednik i tu izgubiti dio dragocjenih glasova. Osim toga, istraživanja javnog menjenja konstantno pokazuju da demokratski birači, i to preko 70 posto, sumnjaju u Bajdenov kapacitet za drugi mandat, a još i manje, da bi ga aktuelna potpredsjednica Kamala Haris (Harris) mogla uspješno zamijeniti, te žele nekog drugog.
Kada govorimo o indikatorima, zanimljivo je da je juče Kristijani Amanpur (Christiane Amanpour) na CNN -u gost bio jedan od uticajnih i popularnijih demokarata, guverner Kalifornije, Gavin Njusom (Newsom), kojeg bi mnogi rado vidjeli kao demokratsku alternativu za Bajdena, a koji je sa jednom američkom delegacijom u posjeti Kini, gdje se susreo sa Si Đinpingom, što je i bio povod intervjua. Još indikativnije je da ga je Amanpur u jednom momentu upitala - da li je stekao utisak da kineski lider čeka eventualni povratak Trampa na vlast. Njeno iznendno pitanje ukazuje da ni američki mainstream mediji takvu mogućnost više ne isključuju.
Demokrate ovo, makar za sada, ignorišu. Biće zanimljivo vidjeti da li će, jasna prevaga "Trampista" u GOP-ju i u Predstavničkom domu nešto promijeniti.
„Džonsonova pobjeda govori o potpunom zanemarivanju koje je Republikanska stranka imala i još uvijek ima prema demokratskim institucijama i vladavini prava", izjavio je Guner Ramer (Gunner) politički direktor Projekta republikanske odgovornosti . “Podržavanje nekoga poput Majka Džonsona trebalo bi da razotkrije tu činjenicu unutar Republikanske partije,” prenio je The Guardian njegove riječi.
Logično, potpitanje na ovu ocjenju analitičara, bilo bi - da li to u GOP-ju, u stanju kakvom danas jeste stranka, a kako je zorno pokazao izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma, više ima ko da čuje.
Za ukupnu američku političku elitu pak – kakav će ovo impakt imati na američku unutrašnju politiku, jednako i na važne i teške vanjsko-političke odluke koju su pred njima, a koje se samo množe, Ukrajina (na koju Tramp ima snažan pik), Rusija (čijeg lidera veoma simpatiše), Kina (gdje on i djeca imaju značajne poslovne interese), Bliski istok (koji bi vjerovatno opet dao zetu u zadatak)...
A možda i najavažnije od svega - za budućnost američke, ali ne isključivo i samo njihove demokratije – kako će se novi predsjedavajući Predstavničkog doma odnijeti prema ishodu predsjedničkih izbora u novembru 2024-te, naročito ako bi rezultat bio tijesan?
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR