Da li će Švedska konačno postati 32. članica NATO, vjerovatno će biti poznato već od ponedjeljka, kada se očekuje zasijedanje mađarskog parlamenta, zemlje koja je jedina članica Alijanse koja nije odobrila zahtjev skandinavske države. Analitičari su stava da će Orbanove najave takvog scenarija ovoga puta vjerovatno biti i sprovedene u djelo.
Zahtjev za članstvo u NATO-u Švedska je podnijela u maju 2022, a da bi postala 32. članica Alijanse treba joj podrška svih ostalih, što ni gotovo dvije godine kasnije nije slučaj. Članstvo Švedske prvobitno su kočile Turska i Mađarska, ali je u januaru ove godine iz Ankare konačno stiglo zeleno svijetlo, čime je Mađarska ostala jedina zemlja koja nije ratifikovala pristup skandinavske zemlje Alijansi.
Iako je premijer Viktor Orban više puta rekao da njegova vlada podržava ulazak Švedske u NATO, proces ratifikacije zapeo je u mađarskom parlamentu. Tako su poslanici Orbanove stranke Fides, 5. februara, bojkotovali vanrednu sjednicu parlamenta gdje je trebalo da se glasa o ratifikaciji, čime je dalje odložen prijem te zemlje u Alijansu.
O tome koji su interesi Mađarske da koči ulazak Švedske u NATO, mišljenja analitičara su različita.
Dimitrije Milić iz Organizacije „Novi treći put“ stava je da kroz ovaj vid stopiranja i odlaganja različitih evropskih zajedničkih poteza Mađarska pravi više uslugu Rusiji, nego što radi uslugu sebi.
„Mađarska pokušava da sačuva na visokom nivou odnose sa Rusijom u ovim komplikovanim okolnostima, tako što će na neki način blokirati evropsku politiku i politiku NATO. To se vidi i kroz povećavanje mađarske energetske saradnje sa Rusijom. Za razliku od svih ostalih evropskih država koje pokušavaju u toj sferi da se izmaknu, djeluje da će se Mađarska više povezivati u tom smjeru dalje sa Rusijom. Međutim, u slučaju Švedske to je dosta slabo zato što manje argumentacije ima, niti te dvije države imaju ne znam koliko komplikovane ili sporne odnose, pošto ih unutar EU malo šta spaja“, kaže Milić za portal N1.
Sa druge strane, analitičar Mirko Dautović navodi da je tu prije svega u pitanju prestiž.
„Mislim da se moraju razumjeti motivi pa i ličnost Viktora Orbana u ovome. Dakle, prije svega smatram da je u pitanju prestiž, pošto je on materijalnu dobit već ostvario. EU mu je obezbijedila, na kraju krajeva, silne milijarde koje je tražio zauzvrat. Orban bi želio da mu švedski premijer takoreći dođe na poklonjenje, jer je isto to uradio kada je trebalo udvarati se Erdoganu, odnosno dobiti tursko odobrenje za članstvo u NATO-u. Orban bi na taj način želio da predstavi Mađarsku sopstvenom narodu i sopstvenim glasačima kao veliku evropsku silu koja ima neku veliku ulogu u odlučivanju u ovakvim stvarima. Tu postoji jedan osjećaj da su Šveđani omalovažili uticaj Mađarske u NATO-u. Naime, mađarski mediji zamjeraju švedskom ministru spoljnih poslova što je nekoliko proteklih mjeseci govorio da nema šta tu Mađarska da odlučuje, odnosno da nema razloga da se ide Mađarskoj na bilo kakve konsultacije i da je stvar o članstvu Švedske o NATO-u odlučena. Osjetljivih ega, kakvi su, mađarski zvaničnici su vjerovatno željeli da na taj način dodatno napakoste i da pokažu da se Mađarska i te kako pita i ima uticaj u NATO-u i da se njena odluka ne može uzeti tek tako zdravo za gotovo“, objašnjava on.
Hoće li Mađarska popustiti?
Potezi Mađarske usmjereni na odugovlačenje ratifikacije pristupanja Švedske NATO-u doveli su i do pogoršanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i izazvali zabrinutost među saveznicima. Posljednjih dana odnosi sa SAD su posebno zategnuti nakon što su članovi mađarske vlade prošlog vikenda u Budimpešti odbili susret sa dvostranačkom delegacijom američkih senatora, koji su najavili zajedničku rezoluciju američkom Kongresu u kojoj se ističe da Mađarska nije ispunila ranija obećanja da neće biti posljednja članica u NATO koja je dala pristanak za članstvo Švedske, te da time „ugrožava transatlansku bezbjednost u ključnom trenutku za mir i stabilnost u Evropi“.
Ovo je došlo samo dan nakon što je u govoru o stanju nacije u Budimpešti Orban nagovijestio da bi mađarsko zakonodavno tijelo moglo uskoro popustiti.
„Dobra vijest je da će naš spor sa Švedskom uskoro biti riješen. Idemo u smjeru da na početku proljećnog zasijedanja parlamenta ratifikuje pristup Švedske NATO-u“, rekao je Viktor Orban u svom tadašnjem obraćanju.
Nakon toga je i mađarska vladajuća stranka Fides predložila da parlament glasa o ratifikaciji švedske kandidature 26. februara, navodeći da će podržati ratifikaciju, a šef mađarske diplomatije Peter Sijarto istakao je da bi dvije zemlje mogle da razgovaraju o produbljivanju saradnje na polju privrede i odbrane ukoliko švedski premijer Ulf Kristerson posjeti Budimpeštu.
Dautović navodi i da je insistiranje mađarskog ministra spoljnih poslova na odličnim odnosima Švedske i Mađarske, uprkos odlaganju ratifikacije, i isticanje da se švedske kompanije koje posluju u Mađarskoj osjećaju udobno i da Mađarska koristi švedske lovce bombardere Gripen Jas 39 čudno u javnoj diplomatskoj komunikaciji.
„Ja bih to protumačio time da se Švedskoj šalje signal da treba dodatno da „zasladi“ svoj slučaj dodatnim ulaganjima švedskih kompanija u Mađarsku, jer Švedska nije među najvećim invenstitorima u Mađarskoj i naravno drugo da bi dobro došlo da se Mađarskoj obezbijedi neki popust ili čak besplatni primjerci prilikom nabavke sljedeće eskadrile Gripena, ili možda besplatnim održavanjem na nekoliko decenija mađarske avijacije“, objašnjava Dautović.
Sagovornici portala N1, ipak, ocjenjuju da bi do ratifikacije u mađarskom parlamentu ovoga puta moglo doći.
Dimitrije Milić kaže da vjeruje da se ide ka tom rješenju, zato što je dosadašnja blokada Švedskog pristupanja, kako navodi, dobrim dijelom bila arbitrarna.
„Za razliku od Turske koja je imala neke praktične zahtjeve, koji se tiču pitanja Kurdistana i različitih ličnosti koje su živjele u Švedskoj, a protiv kojih turski režim ima određena potraživanja, ovdje je to je bilo iz razloga čistog oponiranja političkom mejnstrimu u Evropi od strane Orbana. Evropska politička atmosfera djeluje kao da je došlo vrijeme da se to izglasa, da se očekuje da će Švedska uskoro pristupiti NATO-u, iako se ona manje-više, po svom djelovanju, ponaša kao da jeste članica već danas“, navodi on.
I stav Mirka Dautovića je da će do ratifikacije doći u doglednoj budućnosti.
„Moguće već tokom naredne nedjelje ili najdalje u toku mjeseca marta“, ocjenjuje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR