Astronomi su dugo bili fascinirani misterijama egzoplaneta, a WASP-127b dodala je uzbudljivo novo poglavlje u ovu oblast. Ovaj gasoviti div, malo veći od Jupitera, ali mnogo manje gust, posjeduje vjetrove nezapamćenih brzina, što je otkriće koje baca svjetlo na ekstremne vremenske obrasce udaljenih svjetova. Koristeći najnoviju tehnologiju, istraživači su otkrili najbrži vjetroviti tok ikada zabilježen na planeti, s vjetrovima koji jure oko ekvatora brzinom od nevjerovatnih 33.000 km/h.
Otkriće koje obara rekorde
Egzoplaneta WASP-127b, koja je otkrivena prije skoro deset godina, nalazi se na više od 500 svjetlosnih godina od Zemlje. Njeni supersonični vjetrovi su 19 puta brži od najjačih naleta vjetra na Neptunu, koji su prethodno držali rekord za najbrže vjetrove u našem Sunčevom sistemu. Ono što ovo otkriće čini izuzetnim jeste činjenica da ti vjetrovi, koji se kreću šest puta brže od same planete, nijesu slični ničemu što je do sada bilo opaženo.
„Ovo je nešto što nikada nijesmo vidjeli prije“, izjavila je Liza Nortman, naučnica sa Univerziteta u Göttingenu i glavna autorka studije. Istraživanje njenog tima, objavljeno u časopisu Astronomy & Astrophysics, ističe izuzetnu prirodu ovog otkrića i sofisticiranu tehnologiju koja je korišćena u njegovom postizanju.
Napredne tehnike posmatranja
Posmatranja su bila moguća zahvaljujući Velikom teleskopu Evropske južne opservatorije (ESO) u Čileu. Smješten u visini od 8.645 stopa u sušnoj pustinji Atakami, ovaj objekat je jedan od najnaprednijih astronomskih opservatorija na Zemlji. Ključna za ovu studiju bila je alatka pod nazivom CRyogenic high-resolution InfraRed Echelle Spectrograph (CRIRES+), koja je dizajnirana za analizu sastava i dinamike atmosfera egzoplaneta.
Using ESO's #VLT, astronomers have discovered extremely powerful winds on #exoplanet WASP-127b.
— ESO (@ESO) January 21, 2025
The winds reach speeds up to 33 000 km/h, the fastest jetstream of its kind ever measured on a planet!
Discover more: https://t.co/PqS7IYWw6s
Artist's impression by ESO/L. Calçada pic.twitter.com/SiS4HaSRj8
Proučavajući kako svjetlost iz zvijezde domaćina WASP-127b ostvaruje interakciju s njegovom atmosferom, astronomi su mogli detektovati brze pokrete s obje strane planete. Jedna strana atmosfere je kretala prema Zemlji, dok je druga strana išla u suprotnom smjeru, što je objašnjeno snažnim vjetrovima jetstreama koji kruže oko ekvatora planete.
Komplikovano vrijeme na WASP-127b
Atmosfera WASP-127b nije samo brza, ona je i raznolika i dinamična. Istraživači su mapirali njegove vremenske obrasce, otkrivajući hladnija polarna područja i blage temperaturne varijacije između jutarnje i večernje strane planete. Takođe, planeta je pokazala tragove vodene pare i ugljen-monoksida, što nudi naznake o njenom sastavu.
Tim smatra da je WASP-127b 'tidally locked', što znači da jedna strana planete stalno gleda prema svojoj zvijezdi, dok je druga u stalnoj tami. Ovaj položaj igra ulogu u stvaranju ekstremne redistribucije toplote i snažnih vjetrova koji su opaženi.
Implikacije za istraživanje egzoplaneta
Ovo otkriće predstavlja značajan napredak u našoj sposobnosti da proučavamo egzoplanete. Do nedavno, astronomi su mogli da mjere samo osnovne osobine poput mase i radijusa ovih udaljenih svjetova. Danas, napredni instrumenti poput CRIRES+ omogućavaju naučnicima da analiziraju sastav atmosfera i mapiraju vremenske sisteme na planetama koje su udaljene svjetlosnim godinama.
„Razumijevanje dinamike ovih egzoplaneta pomaže nam u istraživanju mehanizama poput redistribucije toplote i hemijskih procesa, što poboljšava naše razumijevanje formiranja planeta i potencijalno razjašnjava porijeklo našeg vlastitog Sunčevog sistema“, rekao je Dejvid Kont, koautor studije sa Univerziteta Ludwig Maximilian u Minhenu.
Opservatorije na Zemlji trenutno prednjače u mjerenjima brzina s visokim stepenom preciznosti, ali budućnost donosi još veće mogućnosti. Predstojeći Ekstremno veliki teleskop (ELT), koji se takođe gradi u Čileu, imaće instrument Advanced New Generation Earth-Simulator (ANDES). Ova tehnologija će omogućiti razradu još finijih detalja o vjetrovima na gasovitim divovima poput WASP-127b, kao i na manjim, stjenovitim planetama.
„To znači da ćemo vjerocatno moći razjasniti još sitnije detalje o vjetrovima i proširiti ovo istraživanje na manje, stjenovite planete“, zaključila je Nortman.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR