Tijesna borba vodi se između liberala Marka Karnija i konzervativaca Pjera Polijevra, nakon što su najveći uticaj na političku scenu imale gotovo decenija liberalne vlasti i nove tenzije sa SAD.
Kanađani danas izlaze na birališta na vanredne izbore koji će odrediti novog premijera, samo šest nedjelja nakon što je Mark Karni preuzeo funkciju od partijskog kolege, Džastina Trudoa.
Kampanja, koja je u početku zamišljena kao svojevrsni referendum o skoro deset godina liberalne vlasti, brzo je promijenila fokus nakon novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će Kanada postati 51. savezna država. Sada se među biračima najviše postavlja pitanje ko se najbolje može suprotstaviti Trampovoj agresivnoj politici.
„Izbori koji su trebali biti referendum o skoro deceniji liberalne vlasti sada su čvrsto usmjereni na to ko može bolje da se suprotstavi Trampu“.
Kampanju je obilježila i tragedija. Tokom vikenda, vozilo je uletjelo u masu na uličnoj proslavi u Vankuveru, usmrtivši najmanje 11 ljudi, među kojima i petogodišnju djevojčicu.
Liberalna prednost u tijesnoj trci
Nacionalne ankete pokazuju da su liberali premijera Marka Karnija u blagom vođstvu ispred konzervativaca Pjera Polijevra. Nova demokratska partija, koju predvodi Džagmita Sing, zaostaje na trećem mjestu, dok je Blok Kvebeka, koji se zalaže za nezavisnost Kvebeka, četvrti.
U ovako tijesnoj trci, upravo nekoliko ključnih izbornih jedinica može odlučiti ko će postati novi premijer.
Birališta otvorena širom šest vremenskih zona
Kako Kanada obuhvata šest vremenskih zona, birališta su otvarana postepeno u zavisnosti od pokrajine. U trećem talasu otvaranja danas glasaju ključne pokrajine:
- Ontario (122 mandata)
- Kvebek (78 mandata)
- Manitoba (14 mandata)
- Saskačevan (14 mandata)
- Britanska Kolumbija (43 mandata)
- Nunavut (1 mandat)
U svakoj izbornoj jedinici bira se po jedan poslanik, prema većinskom izbornom sistemu.
Danas, 28 miliona registrovanih birača ima pravo da glasa u 343 izborna okruga, što je porast u odnosu na prethodnih 338. Izbori u Kanadi biće nadgledani od strane nezavisne institucije "Elections Canada", koja će brojati glasove ručno. Prvi rezultati biće objavljeni otprilike 30 minuta nakon zatvaranja birališta.
Učestvovanje birača, koje je istorijski bilo između 70% i 80%, opalo je posljednjih godina i u 2021. godini iznosilo je samo 62,3%.
Procijenjeni trošak izbora iznosi 570 miliona kanadskih dolara (411 miliona američkih dolara).
Kada se birališta zatvaraju
Birališta u Kanadi zatvaraju se u različito vrijeme kako bi se osigurala fer izborna procedura:
- Njufaundlend i Labrador: 19:00 ET (1:00 ujutru po srednjeevropskom vremenu);
- Atlantik Kanada (ostale provincije): 19:30 ET;
- Ontario, Kvebek, Manitoba, Saskačevan, Alberta: 21:30 ET;
- Britanska Kolumbija: 22:00 ET;
- Sjeverna teritorija (Jukon, Sjeverozapadne teritorije, Nunavut): Usklađeno sa odgovarajućim provincijama.
Kako funkcioniše izborni sistem Kanade
Kanada koristi sistem "prvi prolazi cilj", gdje kandidat sa najviše glasova pobjeđuje i osvoji mandat. Ovaj sistem često dovodi do situacija u kojima partija može osvojiti većinu u parlamentu, iako nije dobila većinu glasova na nacionalnom nivou.
Na primjer, 2021. godine, liberali su osvojili 160 mandata sa samo 32,6% glasova, dok su konzervativci dobili 33,7% glasova, ali osvojili samo 119 mandata.
Kritičari su dugo zagovarali sistem proporcionalnog predstavljanja, tvrdeći da sistem "prvi prolazi cilj" iskrivljuje stvarne namjere birača. Međutim, branioci ovog sistema smatraju da on minimizuje uspjeh ekstremnih partija.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR