Nova runda pregovora o mogućem okončanju rata u Ukrajini započela je danas u Istanbulu, ali bez prisustva ključnih aktera: ruskog predsjednika Vladimira Putina, američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Antena M u nastavku donosi hronologiju događaja vezanih za današnje pregovore.
22:35 Ko pregovbara u ime Rusije i Ukrajine?
Ukrajina i Rusija trebalo bi ove sedmice da u Istanbulu održe prve direktne mirovne pregovore nakon više od tri godine, iako tačno vrijeme i format sastanka još nijesu poznati.
Moskva je odlučila da ne pošalje svoje najistaknutije diplomate – među kojima su glavni Putinov savjetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov – već je poslala neobičan sastav zvaničnika, uključujući bivšeg ministra kulture poznatog po ultranacionalističkim stavovima i ozloglašenog šefa obavještajne službe.
Ukrajinsku delegaciju, koju čine najpouzdaniji saradnici predsjednika Volodimira Zelenskog, čeka put iz Ankare prema Istanbulu.
Ruski tim
Vladimir Medinski
Delegaciju Rusije predvodi Vladimir Medinski, bivši ministar kulture poznat po ultrakonzervativnim stavovima i aktuelni savjetnik Vladimira Putina. Medinski je vatreni nacionalista i poznat je po tome što promoviše revizionističku, državocentričnu verziju ruske istorije i vrijednosti. Njegova serija knjiga Mitovi o Rusiji pokušava da ospori ono što smatra antiruskim narativima, ali je često kritikovana zbog iskrivljivanja istorijskih činjenica.
Postao je predmet ismijavanja nakon izjave da Rusi imaju „dodatni hromozom”, bizarne i naučno neutemeljene tvrdnje kojom je želio da istakne navodnu posebnost i otpornost ruskog naroda.
Medinski je već predvodio rusku delegaciju na mirovnim pregovorima s Ukrajinom u Istanbulu u proljeće 2022. godine, a danas ima značajnu ulogu u kreiranju ratne propagande Kremlja. Učestvovao je i u izradi novih udžbenika istorije koji Ukrajinu prikazuju kao ultranacionalističku državu, a invaziju opravdavaju kao odgovor na agresiju sa Zapada.
Igor Kostjukov
Još jedan istaknuti član ruske delegacije u Turskoj je Igor Kostjukov, šef GRU-a – vojne obavještajne službe Rusije, odgovorne za neke od najpoznatijih tajnih operacija u novijoj istoriji Moskve.
Kostjukov je pod sankcijama SAD zbog navodne uloge u miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, kao i Velike Britanije zbog trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Solsberiju 2018. godine, u kojem je preminula Don Sterdžes.
U posljednje vrijeme, GRU se povezuje s nizom sabotažnih akcija širom Evrope – od podmetanja požara i sajber napada, do krađe podataka i pokušaja da se ugroze podvodni kablovi.
Aleksandar Vasiljevič Fomin
General-pukovnik Aleksandar Vasiljevič Fomin iskusan je ruski vojni oficir i diplomata. Kao i Medinski, i on je bio član delegacije na pregovorima s Ukrajinom u Istanbulu 2022. godine.
Iako nije javno prepoznatljivo lice u Rusiji, Fomin se godinama gradio kao jedan od ključnih vojno-diplomatskih kadrova Kremlja. Njegovo ime se dovodi u vezu sa širenjem ruske vojne saradnje sa zemljama van zapadnog svijeta – od prodaje oružja Mjanmaru i Egiptu, do sve bliskijih odnosa sa Sjevernom Korejom i Iranom.
Mihail Galuzin
Mihail Galuzin se ne smatra klasičnim predstavnikom tvrde linije Kremlja. Intelektualac, tečno govori japanski i često citira klasičnu književnost. Karijeru je započeo u sovjetskoj ambasadi u Tokiju i od tada je važio za stručnjaka za istočnu Aziju – bio je ambasador u Indoneziji, a zatim i u Japanu.
Ipak, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Galuzin se vratio u Moskvu. Krajem 2022. godine imenovan je za zamjenika ministra vanjskih poslova i sada je zadužen za odnose sa zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući i Ukrajinu, koju Moskva i dalje smatra dijelom svoje „sfere uticaja”.
Ukrajinski tim
Rustem Umerov
Rustem Umerov, ministar odbrane Ukrajine od septembra 2023, poreklom je Krimski Tatar i nekadašnji investicioni bankar sa snažnim vezama sa Turskom. Tečno govori turski i praktikuje islam, a značajnu ulogu je imao u naporima Kijeva da okupi međunarodnu podršku za povratak Krima. Umerov je bio jedan od predsjedavajućih diplomatskog samita na Krimskoj platformi i učestvovao je u prvim pregovorima Ukrajine sa Rusijom 2022. Njegov dolazak na mjesto ministra tumačen je kao znak reformi u ministarstvu odbrane, koje je ranije bilo opterećeno korupcijom.
Andrij Jermak
Andrij Jermak je šef kabineta ukrajinskog predsjednika i smatra se drugom najuticajnijom osobom u državi, odmah nakon predsjednika. Nekadašnji advokat za zabavu i filmski producent, Jermak je postao blizak saradnik Zelenskog tokom njegove medijske karijere, a u njegov politički tim se priključio 2019. godine.
Od početka ruske invazije 2022. godine, Jermak je postao ključna ličnost u ratnom rukovodstvu Ukrajine. On rukovodi spoljnom politikom, koordinacijom obavještajnih službi i visokom diplomatijom, uključujući razmjene zarobljenika i pregovore o miru. Zbog svog uticaja dobio je nadimke „Zeleni kardinal“ i „de fakto potpredsjednik“. Njegova uloga izaziva i pohvale i kritike, jer ga neki optužuju za centralizaciju moći.
Vasil Maljuk
Iznenađujuće prisustvo u delegaciji, Vasil Maljuk je glavni šef ukrajinske bezbjednosne službe (SBU) od februara 2023. Kao profesionalni obavještajac koji rijetko putuje javno, Maljuk je ključan u transformaciji SBU u agilniju i efikasniju silu tokom ruske invazije. Vjeruje se da je nadgledao visoko profilisane akcije, poput hapšenja proruski nastrojenog političara Viktora Medvedčuka, kao i razvoj pomorskih dronova korišćenih u napadima na rusku mornaricu.
Andrij Sibiga
Andrij Sibiga je ministar spoljnih poslova Ukrajine, postavljen na tu funkciju u septembru 2024, nakon dugogodišnje diplomatske karijere i rada u predsjedničkoj administraciji. Iskusan u komunikaciji i vladanju engleskim i poljskim, smatra se pouzdanim Zelenskom saradnikom, jer je godinama bio zamjenik šefa predsjedničkog kabineta, gdje je nadzirao spoljnu politiku i pomagao u koordinaciji međunarodnih saveza tokom rata.
Andrij Gnatov
Andrij Gnatov je nedavno imenovani načelnik Generalštaba, unaprijeđen u martu 2025. u okviru vojnih reformi Zelenskog. Iskusni mornarički oficir sa preko dvadeset godina službe, poznat je po rukovođenju na prvoj liniji i odanosti u najtežim trenucima.
Tokom aneksije Krima 2014. godine, Gnatov je bio jedan od rijetkih ukrajinskih mornara koji nije prešao na rusku stranu, već je sa grupom od 200 vojnika napustio poluostrvo i krenuo da ponovo gradi mornaricu. Kasnije je komandovao 36. samostalnom mornaričkom brigadom i odigrao ključne uloge u odbrani Mikolajiva i Bahmuta.
21:58 Ključna dešavanja u danu u kojem je trebalo da pregovori budu održani
Rusku delegaciju u Istanbulu predvodi savjetnik predsjednika, Vladimir Medinski, uz zamjenike ministara Mihaila Galužina i Aleksandra Fomina. Medinski je potvrdio da delegacija ima puna ovlašćenja za pregovore i da smatra ove razgovore nastavkom procesa prekinutog 2022. godine. "Naš cilj je trajni mir i uklanjanje uzroka sukoba", rekao je on.
Istovremeno, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovao je u Ankaru, gdje se sastao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Nakon sastanka, Zelenski je najavio da Ukrajina šalje svoju delegaciju u Istanbul, koju predvodi ministar odbrane Rustem Umerov, sa mandatom da razgovara o prekidu vatre. Ipak, izrazio je duboku sumnju u iskrenost ruskih namjera.
"Rusija ne osjeća potrebu da okonča rat, što znači da nema dovoljno političkog, ekonomskog i drugog pritiska na Rusku Federaciju", rekao je Zelenski, pozvavši na dodatne sankcije ako do prekida vatre ne dođe.
Američki predsjednik Donald Tramp, koji je trenutno u posjeti Bliskom istoku, izjavio je da stvarni pomak neće biti moguć bez njegovog direktnog sastanka s Putinom. "Jedini način za proboj jeste da se Putin i ja pogledamo u oči", rekao je Tramp iz Dohe. Prema njegovim riječima, spreman je za takav razgovor i "nestrpljiv" da vidi kraj rata.
U Turskoj, pregovori se odvijaju pod okriljem turske diplomatije. Ministar vanjskih poslova Hakan Fidan večeras se sastaje sa ruskom delegacijom u palati Dolmabahče u Istanbulu. Turska je ranije ove sedmice saopštila da je spremna da pruži "svaku vrstu podrške" kako bi se postigao mir.
Međutim, izostanak najviših lidera bacio je sumnju na ozbiljnost pregovora. Kremlj je ranije objavio da Putin ne planira lično da prisustvuje, dok je Tramp uslovio dalji napredak direktnim sastankom s ruskim predsjednikom. Zelenski je poručio da neće pregovarati ni sa kim osim direktno s Putinom, rusku delegaciju je nazvao „dekorom“, a sastanak bez lidera „besmislenim teatrom“.
Istovremeno, na unutrašnjem planu u Rusiji jača pritisak tzv. „Z-patriota“, nacionalističkih struja koje oštro osuđuju ideju o prekidu rata. Pavel Gubarev iz Donjecka poručio je da bi prihvatanje primirja značilo „predaju oružja i zemlje“, dok analitičari ističu da Kremlj mora pažljivo da balansira sa ovim grupama kako ne bi ugrozio sopstvenu kontrolu.
Uoči početka pregovora, Istanbul je postao medijska tačka okupljanja. Novinari su u iščekivanju zvaničnih izjava kampovali ispred Dolmabahče palate, dok su se signali o mogućem napretku smjenjivali sa porukama nepovjerenja.
U međuvremenu, centralnu Tursku pogodio je zemljotres jačine pet stepeni po Rihterovoj skali, upravo tokom sastanka Erdogana i Zelenskog u Ankari. Nema izvještaja o povrijeđenima.
Podsjetimo, posljednji direktni susret Putina i Zelenskog dogodio se još 2019. godine na samitu u Parizu, a posljednji mirovni pregovori uživo održani su u martu 2022. godine, takođe u Istanbulu. Nakon toga, pregovori su zamrznuti zbog prekida dijaloga i intenziviranja borbi.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR