Ovaj poraz otežava premijeru Pedru Sančezu usvajanje novog budžeta i ispunjavanje NATO-ovih zahtjeva za veća izdvajanja za odbranu.
Premijer Španije Pedro Sančez doživio je ozbiljan politički poraz na sjednici Savjeta za opšta pitanja Evropske unije, gdje predstavnici država članica nisu podržali njegov prijedlog da se katalonski, baskijski i galicijski jezik uvrste među zvanične jezike Unije.
Ova odluka mogla bi ugroziti Sančezovu sposobnost da usvoji novi budžet, ali i da ispuni obaveze prema NATO-u kada je riječ o povećanju vojnih izdvajanja.
Kako bi 2023. formirao manjinsku vladu, Sančez je zauzvrat obećao podršku stranci Junts, koja se zalaže za nezavisnost Katalonije, da će se zalagati za uvođenje katalonskog, baskijskog i galicijskog među 24 zvanična jezika EU.
U tom cilju, španski ministar vanjskih poslova Hoze Manuel Albares proveo je gotovo dvije godine pokušavajući da obezbijedi jednoglasnu podršku svih članica, što je preduslov za usvajanje ove inicijative, ključne za očuvanje političke stabilnosti u Madridu.
Ipak, zemlje članice su od početka pokazivale rezerve prema tom prijedlogu, a na kraju su odlučile da ga ne podrže. Iako prijedlog formalno nije odbijen, u skladu s praksom Savjeta kada nema konsenzusa, glasanje je odloženo na neodređeno vrijeme. Prema riječima zvaničnika prisutnih na zatvorenoj sjednici, deset zemalja podržalo je inicijativu da se ta tačka ukloni s dnevnog reda.
Ova odluka predstavlja novi problem za Sančeza, čija vlada zavisi od podrške Juntsa kako bi mogla donositi zakone.
Zvaničnik Juntsa, koji je govorio anonimno zbog osjetljivosti pregovora, priznao je da je Madrid uložio stvaran napor da jezici budu priznati na nivou EU, te dodao da su španske diplomate tokom višegodišnje kampanje djelovale u dobroj vjeri.
Ipak, nije želio da kaže da li će stranka tražiti odgovornost od Sančeza zbog neispunjenog obećanja iz sporazuma postignutog 2023. godine. Premijer još nije uspio da progura budžet u ovom mandatu, a za to će mu ponovo biti potrebna podrška katalonskih separatista.
Španija je ujedno i zemlja članica NATO-a s najmanjim izdvajanjima za odbranu, u 2024. godini predviđeno je samo 1,28% BDP-a, što je znatno ispod ciljanih 2% koje traži Alijansa, a daleko manje od 5% koliko je ranije zahtijevao bivši američki predsjednik Donald Tramp.
Skepticizam širom Unije
Španski pokušaj da se katalonski, baskijski i galicijski priznaju kao zvanični jezici u institucijama EU od početka izaziva sumnje, iz više razloga.
Uvođenje ovih jezika među zvanične značilo bi da bi svi zakoni, prijedlozi i odluke EU, i oni koji su već doneseni i oni koji će tek biti usvojeni, morali biti prevedeni na ta tri jezika, što bi koštalo milione eura dodatnih sredstava za prevođenje i tumačenje. Osim toga, ovakav presedan mogao bi podstaći i druge jezičke manjine, poput govornika bretonskog ili korsikanskog u Francuskoj, ili rusofonih zajednica u baltičkim državama, da traže sličan status.
Nakon što je najmanje sedam zemalja prošle sedmice na sastanku ambasadora EU izrazilo ozbiljne rezerve, španske diplomate pripremile su nacrt uredbe koji je pokušao da odgovori na te zabrinutosti.
Tekst, koji je u utorak dostavljen Savjetu za opšta pitanja, imao je za cilj da umiri članice zabrinute zbog finansija tako što je jasno naveo da će Španija sama snositi sve troškove koji bi mogli proisteći iz zvaničnog priznavanja ovih jezika na nivou EU. Takođe, nacrt se bavio i strahom od sličnih zahtjeva u budućnosti, naglašavajući da je španski prijedlog poseban slučaj jer su katalonski, baskijski i galicijski već priznati kao službeni jezici u okviru španske države.
Zvaničnik Juntsa rekao je da je tekst nacrta posebno osmišljen da ublaži zabrinutost Francuske, ali i da ojača stav baltičkih država protiv mogućnosti da se ruski jezik ikada prizna u EU. Uredba naglašava da su za razliku od drugih jezika, španski ko-zvanični jezici ustavno priznati i koriste se u parlamentu i državnoj administraciji.
Međutim, predstavnici država članica ostali su neubijeđeni, posebno kada su u pitanju finansijski aspekti. Trenutni troškovi prevođenja 24 zvanična jezika Unije pokrivaju se iz sedmogodišnjeg budžeta EU, dok je španska ponuda da sama snosi troškove vezane za dodatna tri jezika bez presedana.
Zvaničnici EU ranije su izražavali sumnju u pravnu obavezu takvog aranžmana, kao i u to da li bi buduće španske vlade bile spremne, ili dužne, da izdvajaju milione eura za tu svrhu u nedogled.
Iako nijedna zemlja nije bila spremna da uđe u otvoreni sukob sa Sančezom zbog ovog pitanja, skeptičnost prema prijedlogu bila je očigledna i prije samog sastanka Savjeta.
Državna sekretarka za evropske poslove Hrvatske, Andreja Metelko-Zgombić, izjavila je da „cijeni“ španske diplomatske napore, ali i da smatra da prijedlog zahtijeva dodatnu analizu. „Željeli bismo da saznamo više o njegovim pravnim i finansijskim implikacijama“, rekla je ona.
Slične sumnje izrazile su i austrijska ministarka za evropske poslove Klaudija Plakolm, kao i švedska predstavnica Jesika Rosenkranc. Finski ministar za evropske poslove Joakim Strand bio je direktniji, pozivajući se na „primjedbe pravnih službi Savjeta“ i poručio da prijedlog još nije „dovoljno zreo“ za glasanje.
U Madridu, ministarka prosvjete i portparolka vlade Pilar Alegrija poručila je da Španija neće odustati od svog cilja i da će nastaviti da lobira među članicama EU, te da će inicijativa ponovo biti stavljena na dnevni red.
„Ispunićemo svoje obećanje da će višejezična stvarnost naše zemlje biti prepoznata i u Evropi“, izjavila je Alegrija.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR