Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u petak da Rusija planira da smanji vojnu potrošnju od naredne godine, suprotstavljajući to planovima NATO saveza, koji je najavio povećanje vojnih izdvajanja u narednoj deceniji.
Članice NATO-a su se u srijedu saglasile da podignu kolektivni cilj izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u narednih deset godina, pozivajući se na dugoročnu prijetnju koju, kako navode, predstavlja Rusija, kao i na potrebu jačanja civilne i vojne otpornosti.
U prvoj reakciji na ovu odluku, Putin je na konferenciji za medije u Minsku izjavio da će se izdvajanja NATO članica uglavnom trošiti na „kupovinu iz Sjedinjenih Američkih Država i podršku njihovom vojno-industrijskom kompleksu“, ističući da je to „njihova stvar, a ne naša“.
„Ali sada ono što je najvažnije: planiramo da smanjimo potrošnju na odbranu. Planiramo to za narednu godinu i godinu nakon nje, u okviru trogodišnjeg perioda“, kazao je Putin.
On je naglasio da konačan dogovor između ministarstava odbrane, finansija i ekonomije još nije postignut, „ali generalno, svi razmišljaju u tom pravcu“.
„A Evropa, nasuprot tome, razmišlja o tome kako da poveća svoju potrošnju. Dakle, ko se zapravo sprema za agresivne akcije — mi ili oni?“, poručio je predsjednik Rusije.
Ovu izjavu Zapad će, prema ocjenama analitičara, vjerovatno dočekati sa velikom dozom sumnje, s obzirom na to da je Rusija masovno povećala vojnu potrošnju od početka rata u Ukrajini.
Rat u Ukrajini i dalje ne pokazuje znakove skorog završetka, a sukobi su posljednjih sedmica dodatno intenzivirani, dok pregovori nijesu donijeli vidljiv napredak ka prekidu vatre ili trajnom rješenju.
Putin je istakao da Rusija cijeni napore američkog predsjednika Donalda Trampa u pokušajima da okonča rat.
„Nedavno je izjavio da se pokazalo kako je to mnogo teže nego što je izgledalo spolja. I to je tačno“, kazao je ruski predsjednik.
Tramp je nedavno rekao da vjeruje kako Putin želi da pronađe rješenje za sukob, ali ukrajinske vlasti i mnogi evropski saveznici smatraju da lider Kremlja nema iskren interes za mirovni sporazum, već da nastoji da osvoji još teritorije.
Putin je naglasio da su ruski i ukrajinski pregovarači u stalnom kontaktu, te da je Moskva spremna da preda tijela još oko 3.000 poginulih ukrajinskih vojnika.
Istovremeno, ruska ekonomija bilježi usporavanje rasta, jer je budžet pod pritiskom zbog smanjenih prihoda od energenata, dok centralna banka pokušava da obuzda inflaciju.
Rusija je ove godine povećala vojnu potrošnju za četvrtinu, na 6,3 odsto BDP-a, što je najviši nivo od završetka Hladnog rata. Ova izdvajanja čine čak 32 odsto ukupnih rashoda budžeta za 2025. godinu.
Odbrambena industrija u Rusiji radi punim kapacitetom posljednjih godina, dok država ulaže velika sredstva u bonuse za novačenje vojnika i naknade porodicama poginulih.
Putin je priznao da je rast vojnih troškova imao posljedicu u vidu veće inflacije.
Ministarstvo finansija Rusije u aprilu je povećalo procjenu budžetskog deficita za 2025. na 1,7 odsto BDP-a, sa ranijih 0,5 odsto, nakon što je prognoza prihoda od energenata smanjena za 24 odsto. Vlada planira da ove godine iskoristi fiskalne rezerve kako bi održala budžetsku stabilnost.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR