Bilo da je riječ o carinama koje pogađaju izvoz ili o odmazdi kroz EU porez na digitalne usluge, Irska bi mogla pretrpjeti veće gubitke nego većina drugih zemalja.
Trampov trgovinski rat prisiljava Irsku da se suoči sa krhkom osnovom svog ekonomskog čuda.
Jedan ekonomista je to predvidio. U ljeto 2024, ubrzo nakon što je preuzeo savjetodavnu ulogu u irskoj vladi Stiven Kinsela profesor ekonomije na Univerzitetu u Limeriku, upozorio je da naredna kriza neće biti domaća, već će doći iz Vašingtona.
“Najjasniji izvor”, rekao je, “biće izbor Donalda Trampa”.
Ako Tramp odluči da blokira investicije američkih multinacionalnih kompanija koje posluju u Irskoj, šok bi, tvrdi, učinio prethodni period štednje u Irskoj da izgleda kao “epizoda Čuvara sreće”.
Za samo nekoliko mjeseci, Kinselina predviđanja počela su se ostvarivati. Tramp se vratio u Bijelu kuću. U javnosti je Irsku nazvao “poreskom prevarom” i pokrenuo trgovinski napad koji je ugrozio izvoz iranskih američkih farmaceutskih giganata poput Pfizera. Istovremeno, EU je, u znak odmazde, razmatrala ciljanje velikih tehnoloških kompanija koje takođe posluju na ostrvu, poput Applea, kao i reviziju usluga koje se uvoze iz SAD.
Sa svih strana, irska neobično snažna ekonomija odjednom je djelovala ranjivo.
To je u velikoj mjeri povezano sa nedavnim ekonomskim uspjehom Irske, koji je tijesno vezan za sudbinu američkih multinacionalnih kompanija. Mnoge od njih, sa tržišnom vrijednošću većom od irskog BDP-a, zapošljavale su oko 620.000 ljudi od ukupno 2,9 miliona radno sposobnih u 2024, prema podacima Nacionalne statističke službe Irske.
Još jasniji je podatak da samo 10 međunarodnih kompanija donosi više od polovine svih prihoda od poreza na dobit, i čine više od trećine ukupnih prihoda irske vlade.
“To je najveća zavisnost od poreza na dobit među razvijenim zemljama”, kaže Eidan Regan, profesor političke ekonomije na Univerzitetu u Dablinu i oštar kritičar irskog modela.
Rizik nije samo u usporavanju ekonomije, već i u sistemskom šoku. Kako je Kinsela rekao u jednom poslovnom podkastu: “Mi smo ekonomija koja je vrlo čudno strukturisana, kao prelijep čudak”. I dodao: “Gubitak tri najveća i najkoncentrisanija igrača bi nas praktično uništio”.
Kinsela nije želio da govori za ovu priču zbog svoje savjetodavne uloge u vladi, ali njegovu analizu dijeli mnogo stručnjaka, uključujući Fiskalni savjet zemlje, zvanično tijelo zaduženo za praćenje irske fiskalne politike.
Nestanak dobitka
U aprilu, Fiskalni savjet upozorio je vladu da ne koristi korporativne iznenadne prihode za trajne troškove, jer postoji rizik da oni “lako mogu nestati”.
Izvor ovih irskih prihoda od kompanija nije misterija. Ono što izgleda kao farmaceutski izvoz ili uvoz digitalnih usluga, zapravo su posljedice prebacivanja profita velikih američkih firmi u Irsku, putem nematerijalne imovine kao što su intelektualna svojina.
Podaci govore jasno. Prihodi od poreza na dobit počeli su rapidno rasti od 2015. godine, poslije OECD-ovih reformi koje su smanjile neke zloupotrebe na drugim mjestima, ali su ostavile ključne rupe.
Zbog toga su mnoge kompanije odlučile da svoje prihode od tantijema vežu za Irsku, gdje je porez na takav dohodak svega 6,25 odsto. Prema istraživanju EU Poreske opservatorije, Irska je i dalje u vrhu svjetske ljestvice u prebacivanju profita korporacija.
“Irska je i u veoma privilegovanom, ali i veoma rizičnom položaju,” rekla je Regina Doerti, bivša irska ministrica, sada članica Evropskog parlamenta iz reda Centrističke narodne partije, za POLITICO prošlog mjeseca.
Njena partija, Fajn Gejl, bila je dio koalicija koje su upravljale Irskom kroz niz šokova, uključujući finansijsku krizu poslije 2008, Brexit i pandemiju, ali Trampov šok možda je najteži od svih.
“Ovo je definitivno najizazovniji period koji pamtim u svojoj političkoj i odrasloj karijeri”, kaže Doerti.
Da bi ublažili moguće ranjivosti, irski zvaničnici su od Trampovog dolaska na vlast intenzivno gradili veze sa američkim državnim guvernerima i kongresnim liderima, nadajući se ublažavanju stava Vašingtona.
Kad se irski premijer Majkl Martin u martu sastao sa Trampom u Ovalnoj kancelariji, oslanjao se na argumente Irsko-američke privredne komore, opisujući odnose između SAD i Irske kao “dvosmjernu ulicu”. Irska je sada šesti najveći investitor u SAD, činjenica koja se sve češće navodi kao dokaz uravnoteženog partnerstva.
Ali Dablin isto tako snažno lobira u EU da zaštiti američke firme.
Doerti je upozorila da bi uvođenje poreskog oporezivanja digitalnih usluga na nivou cijele Unije bilo “izuzetno štetno za irsku ekonomiju” i dodala da će Irska “nastaviti da zagovara ovaj stav među partnerima u EU”.
EU pregovara da izbjegne carine, uključujući i na sektore poput farmacije, od kojih zavise irski korporativni prihodi. Ipak, razmatra i uvođenje poreza na digitalne firme kako bi povećala sopstvene prihode.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR