Georges Abdallah, 74-godišnji libanski učitelj, koji je tokom decenija postao simbol ljevičarske podrške palestinskoj borbi, pušten je na slobodu u petak nakon što je u zatvoru proveo 41 godinu.
Opisan kao "čovjek koji je najduže bio zatvoren zbog događaja povezanih s izraelsko-palestinskim sukobom", Abdallah je napustio zatvor na jugu Francuske u ranim jutarnjim satima i odmah potom trebalo je da bude ukrcan na let za Bejrut.
Osuđen je 1987. godine za saučesništvo u ubistvu dvojice diplomata u Francuskoj – jednog američkog i jednog izraelskog. Iako je vremenom pao u zaborav šire javnosti, njegovo ime ostalo je poznato među aktivistima radikalne ljevice, s kojima i dalje dijeli politička uvjerenja.
Njegovo ozbiljno, bradato lice nastavilo se pojavljivati na transparentima tokom ljevičarskih protesta, a svake godine organizovani su skupovi ispred zatvora Lannemezan sa zahtjevima za njegovo oslobađanje. Tri francuske opštine pod upravom ljevice proglasile su ga počasnim građaninom.
Iako je još od 1999. imao pravo da traži uslovno puštanje na slobodu, svi njegovi zahtjevi su odbijani. Njegove pristalice smatraju da je razlog za to bio snažan politički pritisak Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na francusku vladu.
U nedavnom intervjuu iz ćelije zatvora, koji je dao agenciji AFP, Abdallah je rekao da je ostao psihički stabilan fokusirajući se na palestinsku borbu.
„Da nisam imao to... pa, tih 40 godina – mozak bi mi se pretvorio u kašu“, rekao je.
Na zidovima njegove ćelije bile su okačene slike revolucionara Che Guevare i razglednice od pristalica iz cijelog svijeta. Stol mu je bio prekriven gomilom novina.
Rođen 1951. u hrišćanskoj porodici u sjevernom Libanu, Abdallah je krajem 1970-ih učestvovao u osnivanju Libanskih oružanih revolucionarnih frakcija (LARF), male marksističke grupe posvećene borbi protiv Izraela i njegovog glavnog saveznika – SAD-a.
U to vrijeme Liban je bio zahvaćen građanskim ratom, a Izrael je 1978. i 1982. godine izvršio invaziju na jug Libana. Abdallahova organizacija odlučila je da izvrši napade na izraelske i američke ciljeve u Evropi i preuzela odgovornost za pet napada u Francuskoj.
Godine 1982, članovi grupe ubili su američkog diplomatu Charlesa Raya u Strazburu i izraelskog diplomatu Yakova Barsimantova u Parizu. Takođe, jedna automobilska bomba, za koju je okrivljen LARF, usmrtila je dvojicu francuskih stručnjaka za deaktivaciju eksploziva.
Abdallah je uhapšen 1984. godine u Lionu. Pratio ga je francuski obavještajni tim, a vjerujući da su u pitanju izraelski agenti, sam se predao policiji. U početku je optužen samo za posjedovanje lažnih pasoša i pripadnost kriminalnoj grupi.
Ubrzo nakon njegovog hapšenja, jedan francuski državljanin je otet u Libanu, pa je obavještajna služba Francuske započela pregovore o razmjeni uz pomoć Alžira. Francuz je oslobođen, ali je nekoliko dana prije Abdallahovog planiranog puštanja, u njegovom pariskom stanu pronađena zalika oružja, uključujući pištolj kojim su ubijeni pomenuti diplomate. Time je njegovo oslobađanje onemogućeno.
Dvije godine kasnije, uoči suđenja, Pariz je bio pogođen nizom terorističkih napada u kojima je poginulo 13 ljudi. Političari i mediji za napade su okrivili Abdallahove saborce koji su, kako se vjerovalo, pokušavali da izvrše pritisak na vlasti.
Na suđenju je Abdallah negirao direktnu umiješanost u ubistva, ali je podržao političku opravdanost tih djela. Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.
Od preko deset zahtjeva za puštanje na slobodu koje je podnio od 1999. godine, samo je jedan bio blizu uspjeha. Ipak, 2013. tadašnja američka državna sekretarka Hillary Clinton obratila se francuskoj vladi tražeći da „pronađe način da ospori zakonitost“ odluke o njegovom oslobađanju. Tu je prepisku kasnije objavio WikiLeaks.
Francuski ministar unutrašnjih poslova u to vrijeme, Manuel Valls, odbio je da potpiše nalog za deportaciju, što je bio uslov za puštanje Abdallaha na slobodu.
Ove godine, žalbeni sud je presudio da je trajanje njegovog zatvora postalo „nesrazmjerno“ i da Abdallah više ne predstavlja prijetnju. Uslov za puštanje na slobodu bio je momentalni progon iz Francuske.
„Ovo je pobjeda pravde, ali i politički skandal – jer nije ranije oslobođen zbog pritisaka SAD-a i uzastopnih francuskih predsjednika“, izjavio je njegov advokat Jean-Louis Chalanset.
Među poznatim ličnostima koje su podržale Abdallahovo oslobađanje bila je i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2022. godine, Annie Ernaux, koja je rekla da je on „žrtva državnog pravosuđa koje bi Francusku trebalo da srami“.
Yves Bonnet, bivši šef obavještajne službe koji je 1985. godine pokušavao da pregovara o njegovoj razmjeni, a danas član krajnje desničarskog Nacionalnog skupa, izjavio je: „Postupalo se s njim gore nego sa serijskim ubicom. Amerikanci su bili opsjednuti time da ostane u zatvoru.“
Prema pisanju lista Le Monde, nijedan palestinski zatvorenik – čak ni oni koji izdržavaju doživotne kazne u izraelskim zatvorima – nije proveo više od 40 godina iza rešetaka. Abdallah je izdržao 41.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR