Ekonomija eurozone je blago porasla u drugom kvartalu godine, uprkos neizvjesnosti izazvanoj paketom carina koji su SAD uvele 2. aprila.
Bruto domaći proizvod (BDP) u zemljama koje koriste euro porastao je za 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, što je nešto iznad očekivanja analitičara, koji su predviđali stagnaciju.
Rezultat je uglavnom pozitivan i ukazuje na to da je ekonomija do sada uspjela da izdrži i efekte trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp i slabljenje potrošnje nakon povećanja u prvom kvartalu, izazvanog anticipiranjem carina.
Njemačka i Italija, dvije velike industrijske ekonomije eurozone, zabilježile su slabije rezultate, sa padom BDP-a od 0.1 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Franciska Palmas, viša ekonomistkinja za Evropu u Capital Economics, navela je da se time njemačka ekonomija, koja se već dugo suočava s problemima, vratila na nivo prije pandemije.
„Njemačka će vjerovatno biti jače pogođena carinama od ostalih velikih ekonomija i nastaviće da se muči tokom ove godine, prije nego što fiskalni stimulansi počnu da donose rezultate 2026. godine“, rekla je ona.
Španija i dalje ostvaruje najbolje rezultate, sa rastom od 0,7 odsto, što je čini najbrže rastućom ekonomijom u cijeloj Evropskoj uniji.
Ekonomski učinak eurozone, iako nije izvanredan, dovoljno je stabilan da najvjerovatnije obeshrabri Upravni savjet Evropske centralne banke da u septembru snizi ključnu kamatnu stopu.
Ipak, ostaje da se vidi kako će eurozona reagovati na carine od 15 odsto koje su uvele SAD, njen najveći trgovinski partner, kao dio trgovinskog sporazuma koji su u Škotskoj postigli Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Otvoreno
BRAVO SPANIJA SA SOCIJALISTICKOM VLADOM!