SAD bi trebalo da uvedu još sankcija Rusiji, poručuje Finska

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi da uvede dodatne sankcije Rusiji jer bi to pomoglo da se okonča rat u Ukrajini, izjavila je danas ministarka vanjskih poslova Finske Elina Valtonen u intervjuu za Reuters NEXT Newsmaker.

Tramp je kao rok postavio današnji dan, do kada Rusija mora da pristane na mir u Ukrajini, u suprotnom će kupci njene nafte biti suočeni sa sekundarnim carinama. Ukoliko budu uvedene, ove mjere bi presjekle jedan od glavnih izvora finansiranja ratne kampanje predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Međutim, očekuje se da se Putin i Tramp sastanu već iduće sedmice, nakon razgovora ruskog lidera sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom u Moskvi u srijedu, što otvara mogućnost da nove sankcije budu odložene ili otkazane.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je u srijedu da se i dalje očekuje primjena sekundarnih sankcija protiv zemalja koje posluju sa Rusijom od petka, uprkos posljednjim diplomatskim dešavanjima.

„Iskreno se nadam da će predsjednik Tramp sprovesti te sankcije“, rekla je Valtonen u intervjuu, misleći na sekundarne sankcije koje bi posebno mogle pogoditi Kinu i Indiju, najveće kupce ruske nafte.

Predsjednik Finske Aleksander Stub bio je među nekoliko evropskih lidera koji su u srijedu razgovarali telefonom sa Trampom, u okviru pokušaja da se usaglase zapadni napori za okončanje rata u Ukrajini.

Valtonen je istakla da je nastavak isporuka oružja sa Zapada Kijevu takođe ključan za vršenje pritiska na Putina da okonča rat, koji je počeo u februaru 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

„Ono što vidimo... jeste da je razlog zbog kojeg je Rusija ponovo pokazala određenu spremnost za razgovor to što pojačane isporuke oružja (Ukrajini) očigledno povećavaju pritisak na Rusiju da pronađe izlaz iz rata“, rekla je ona.

Finska je, zajedno sa drugim nordijskim zemljama i tri baltičke države, među najvjernijim saveznicima Ukrajine.

Inavazija iz 2022. godine natjerala je Finsku, koja dijeli granicu dugu 1.340 kilometara sa Rusijom, da se prije dvije godine pridruži NATO-u, čime je prekinuta višedecenijska politika vojne neutralnosti. Valtonen je postala šefica diplomatije dva mjeseca nakon tog istorijskog koraka.

Fiskalna situacija ruske države nije ni približno dobra kao prije tri godine, a ekonomska je još lošija, rekla je Valtonen, misleći na uticaj sankcija i ogromno preusmjeravanje resursa u Rusiji ka ratnim ciljevima.

„Moramo nastaviti sa pojačavanjem pritiska i nadati se da će Rusija jednog dana reagovati pozitivno – što znači da će okončati svoju invaziju“, poručila je.