Svijet čeka da vidi hoće li se u Enkoridžu pojaviti tvrđa verzija Trampa ili bivši trgovac nekretninama koji je u prošlosti pokušavao da se dodvori lukavom bivšem KGB agentu.
Kad su se predsjednik SAD Donald Tramp i predsjednik Rusije Vladimir Putin sreli u Helsinkiju 2018. godine, dvojica lidera su zabrinula saveznike prijateljskim nastupom u kojem je Tramp stao na stranu ruskog lidera umjesto svojih obavještajnih službi po pitanju miješanja u izbore.
Tramp sjutra leti na sastanak s Putinom na Aljasci u drugačijem raspoloženju – nestrpljiv zbog ruske nespremnosti da pregovara o okončanju rata u Ukrajini i ljut zbog raketnih napada na ukrajinske gradove.
Svijet čeka da vidi hoće li se u Enkoridžu pojaviti ova tvrđa verzija Trampa ili bivši trgovac nekretninama koji je u prošlosti pokušavao da se dodvori lukavom bivšem KGB agentu.
Odgovor bi mogao imati ozbiljne posljedice za evropske lidere zabrinute da će Rusija, ako joj se dozvoli da pripoji dijelove Ukrajine, biti još agresivnija prema NATO saveznicima blizu svoje granice poput Poljske, Estonije, Litvanije i Letonije.
Još više to znači za Ukrajinu, koja gubi teren pred ruskim snagama nakon tri i po godine iscrpljujućih borbi.
Uprkos oštrijem tonu prema Putinu posljednjih mjeseci, Tramp ima dugu istoriju pokušaja da umiri ruskog lidera. Kad je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, Tramp je odbio direktno da kritikuje Putina. Ruski predsjednik, kojeg su izbjegavali brojni svjetski lideri, hvalio je Trampa zbog nastojanja da popravi odnose Rusije i SAD.
Posmatrači u Kremlju čekaju da vide hoće li Trampa ponovo očarati Putin i uvjeriti ga da Rusija ima pravo da dominira Ukrajinom.
„Razumno je brinuti da će Putin zbuniti Trampa i isposlovati katastrofalan dogovor na račun Ukrajine“, rekao je Dan Frid, diplomata više američkih predsjednika, sada u Atlantic Council.
Ali moguć je i drugačiji ishod, dodao je Frid. „Postoji realna šansa da administracija shvati da ih Putin i dalje vuče za nos“.
Trampa administracija pokušava da spusti očekivanja, pa je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit rekla novinarima u utorak da će sastanak biti „vježba slušanja“.
Tramp je juče rekao novinarima da bi mogao da posreduje u drugom sastanku na kojem bi bili i Putin i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ako razgovori na Aljasci proteknu dobro.
Rusija nije dala nikakav znak da je spremna na ustupke, dok Ukrajinci strahuju da bi Tramp mogao napraviti dogovor bez njihovog učešća. Zelenski kaže da bi prvo želio primirje, a zatim bezbjednosne garancije.
Mamci i pritužbe
Kad je Tramp ponovo preuzeo funkciju u januaru, republikanski predsjednik pokušao je da obnovi toplinu iz prvog mandata s Putinom, izražavajući razumijevanje za njegovu izolovanu poziciju u svijetu i obećavajući da će okončati rat u Ukrajini za 24 sata.
Kako je administracija smanjivala pritisak na Rusiju, neki Trampovi saradnici ponavljali su ruske narative, što je razočaralo pristalice Ukrajine. U martu je specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof u podcast intervjuu s konzervativnim komentatorom Takerom Karlsonom sugerisao da Rusija ima pravo da zadrži četiri ukrajinske oblasti – Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson – jer „u njima govore ruski“.
Na dramatičnom sastanku u Bijeloj kući u februaru, Tramp i potpredsjednik JD Vens oštro su kritikovali Zelenskog zbog vođenja rata, što je obradovalo tvrde linije u Rusiji.
Uprkos svim mamcima, ruski lider je odbio da sarađuje s Trampovim pokušajima da približi dvije strane mirnom sporazumu. Putin redovno razgovara s Trampom, ali nastavlja smrtonosne bombarderske napade na Ukrajinu.
Zbog nastavka krvoprolića, Tramp je u julu zauzeo oštriji stav i požalio se da ga Putin zavlači. Tramp je pristao da pošalje novo oružje Ukrajini – koje će platiti Evropa – i zaprijetio novim finansijskim kaznama za Moskvu.
Prošle nedjelje Tramp je uveo 25% carinu Indiji zbog kupovine ruske nafte – indirektan pritisak na Moskvu – ali se uzdržao od sprovođenja prijetnji o težim sankcijama. Juče je zaprijetio „teškim posljedicama“ ako Rusija ne pristane na dogovor.
„Iako se ton iz Bijele kuće promijenio, to još nije praćeno širenjem američkih sankcija (Tramp stalno odgađa rokove za dodatne sankcije) niti novim finansijskim obavezama Vašingtona za jačanje ukrajinske bezbjednosti“, rekao je Nikolas Fenton iz programa Evropa, Rusija i Evroazija pri Center for Strategic and International Studiesu.
U ponedjeljak je Tramp rekao da bi trebalo da zna za dva minuta da li je Putin spreman na ustupke. „Možda kažem, srećno. Nastavite da se borite. Ili možda kažem, možemo da napravimo dogovor“, rekao je.
Privlačnost dogovora
Za Trampa, koga privlači spektakl velikog samita pred očima svijeta, mamac dogovora je snažan.
Ove godine vodi otvorenu kampanju za Nobelovu nagradu za mir, ukazujući na ono što tvrdi da su njegova diplomatska dostignuća, a saveznike SAD uznemirava njegova želja za mirovnim dogovorom o Ukrajini koji bi, kako strahuju, mogao osnažiti Putina.
Posljednjih dana ukrajinski i evropski lideri protestuju zbog Trampove tvrdnje da će Rusija i Ukrajina morati da prave razmjenu teritorija kako bi postigli mir.
Dok Rusija drži Krim i velike dijelove istočne Ukrajine, Ukrajinci više nemaju ruske teritorije, pa se postavlja pitanje šta bi se tačno moglo mijenjati.
Tramp insistira da je, zahvaljujući njegovom ličnom odnosu s Putinom, jedini sposoban da okonča rat.
Džon Bolton, koji je bio jedan od Trampovih savjetnika za nacionalnu bezbjednost u prvom mandatu, a sada je oštar kritičar, rekao je da ga brine što Putin „počinje da izvodi svoju magiju“ na Trampu.
„Lični odnosi svakako imaju ulogu u spoljnim poslovima, kao i u svemu drugom. Ali kad si jedan od svjetskih tvrdih ljudi poput Vladimira Putina, ovo nije pitanje emocija, već hladne kalkulacije. Tramp to ne shvata“, kazao je Bolton.
U objavi na društvenim mrežama juče Tramp se požalio da „veoma nepravedni mediji napadaju moj sastanak s Putinom“, navodeći citate „otpuštenih gubitnika“ poput Boltona.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR