Nacrt zakona o vojnoj službi ima za cilj da poveća broj pripadnika Bundesvera, ali postoji neslaganje oko toga da li treba da uključi obaveznu regrutaciju.
Velika koalicija u Njemačkoj ide ka sukobu oko toga da li bi napori države da poveća vojsku trebalo da uključe opciju obavezne vojne službe.
Konzervativni demohrišćani sukobljavaju se sa socijaldemokratama (SPD) unutar vladajuće koalicije oko izgleda novog zakona o vojnoj službi, Zakona o modernizaciji vojne službe, koji bi trebalo da bude predstavljen u kabinetu 27. avgusta.
Za sada kancelar Fridrih Merc ostaje po strani, ali pojedini visoki predstavnici demohrišćana nadaju se da će ga uvući u raspravu.
Prijedlog ministra odbrane Borisa Pistorijusa pokušaj je da se riješi hronični nedostatak kadra u Bundesveru bez potpunog vraćanja obavezne vojne službe, koju je Njemačka suspendovala 2011. godine.
Prema predlogu, svi muškarci koji su u godinama za regrutaciju morali bi da se registruju i prođu pregled, ali bi samo određeni broj bio pozvan u službu. Žene bi mogle da se prijave dobrovoljno.
Vlada se nada da će svake godine privući oko 5.000 dodatnih dobrovoljnih vojnika, sa službom do 23 mjeseca. Ključno je da bi obavezna služba stupila na snagu samo ako parlament o tome odluči posebnim glasanjem.
Konzervativci žele stroži zakon
Demohrišćani žele da zakon ide dalje tako što bi uveo obaveznu godinu službe, koja bi uključivala vojnu službu kao jednu od opcija, uz civilne alternative poput rada u bolnicama ili školama.
Takođe odbacuju ideju da je potreban parlamentarni glas kako bi se u kriznoj situaciji aktivirala regrutacija, što je predviđeno u zakonu.
„Ako se regrutacija aktivira tek u vrijeme ozbiljne vojne krize, ona postaje sredstvo reakcije, a ne odvraćanja“, rekao je za WELT konzervativni portparol za spoljnu i bezbjednosnu politiku Norbert Retgen. „Tada bi bilo prekasno, izgubila bi podršku javnosti i promašila svoju stvarnu svrhu. Šta regrut može da postigne kada je kriza već tu?“
Retgen je optužio Pistorijusa, koji pripada SPD-u, da „sprovodi samo jednu stranu kompromisa, fokusirajući se isključivo na dobrovoljnost“, bez jasnih ciljeva ili automatskog mehanizma za prelazak na obaveznu službu ako dobrovoljaca ne bude dovoljno. „To neće funkcionisati — moraju postojati obavezna poboljšanja“, rekao je on.
Njegovo neslaganje dijele i drugi demohrišćani. Više parlamentarnih savjetnika reklo je za POLITICO da sumnjaju da bi zakon, u trenutnom obliku, mogao dobiti potrebnu političku podršku za usvajanje.
U posljednjoj nedjelji jula visoki predstavnici obje strane koalicije održali su privatni sastanak kako bi ispitali mogućnost promjene jezika zakona. Na konzervativnoj strani bili su Retgen, predsjednik Odbora za odbranu Bundestaga Tomas Revekamp i portparol za odbranu Tomas Erndl. SPD su predstavljali Pistorijus, zamjenica šefa poslaničke grupe Simtje Meler, poslanik za budžet Andreas Švarc i parlamentarni državni sekretar u ministarstvu odbrane Nils Šmid.
Prema riječima dvojice učesnika sa konzervativne strane, Pistorijus je pokazao frustraciju zbog zahtjeva demohrišćana da promijene zakon, odlučno odbivši njihove ideje i braneći odredbu o parlamentarnom okidaču.
Stav SPD-a, kako je kasnije rekao Švarc za POLITICO, zasniva se na principu da je Bundesver „parlamentarna vojska“, što znači da parlament, a ne vlada, mora donijeti odluku o uvođenju obavezne službe.
„To je odluka koju mora donijeti parlament“, rekao je Švarc. „Ako ciljevi nijesu ispunjeni i prijetnja je visoka, onda parlament mora odlučiti i, ako je potrebno, pooštriti zakon“.
Malo prostora za izmjene
Švarc je rekao da je fokus SPD-a na dobrovoljnom modelu usmjeren na privlačenje ljudi koji zaista žele da služe, umjesto da budu primorani od samog početka.
„Želimo ljude koji žele da budu tu“, rekao je on. Dobrovoljci, kako je naglasio, vjerovatnije završavaju obuku i ostaju duže u službi. „Ako počneš prinudom, stvaraš otpor“, dodao je. Cilj je, kako je istakao, da služba bude „toliko privlačna da dostignemo ciljeve bez obavezne službe“.
Konzervativci privatno razmatraju druge načine da izvrše pritisak na izmjenu zakona. Dva parlamentarna izvora upoznata s pregovorima rekla su za POLITICO da je Retgen poslao imejl šefu Kancelarije kancelara Torstenu Fraju, Mercovom najbližem saradniku, kako bi ukazao na zahtjeve poslaničke grupe u vezi sa vojnom obavezom.
Kratak rok znači da, ako ne dođe do dogovora prije 27. avgusta, konzervativcima jedina šansa da izmijene zakon ostaje Bundestag na jesen. Tada zakon prolazi kroz nekoliko čitanja i rasprava u odborima, što daje poslanicima mogućnost da unesu izmjene prije konačnog glasanja.
Revekamp se već sprema za taj scenario. „Nijedan zakon ne izlazi iz Bundestaga onakav kakav je ušao“, rekao je za Politicov Berlin Playbook Podcast. „Imamo prijedlog i imamo izmjene koje želimo. Ako to ne uspije ranije, mora ići u parlamentarne konsultacije“.
Još jedna mogućnost je da se spor riješi u koalicionom komitetu, maloj grupi najviših lidera iz obje partije koja se sastaje iza zatvorenih vrata kako bi riješila političke sukobe. Odluke tog tijela nose političku težinu, ali nijesu pravno obavezujuće dok ih ne potvrdi cijela vlada ili parlament.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR