Plan je da se igra uz Trampove mirovne napore dok ne shvati da Putin nije ozbiljan po pitanju završetka rata.
Evropski lideri ne vjeruju da je Vladimir Putin iskren u vezi mirovnog sporazuma – zato im je strategija da laskaju i hvale Donalda Trampa sve dok i on ne dođe do istog zaključka i shvati da će morati biti oštriji prema Kremlju.
Evropska strana smatra da je to dobitna kombinacija. Bili bi oduševljeni da se pokaže da griješe ako američki predsjednik uspije da ispregovara kraj rata u Ukrajini uz ozbiljne bezbjednosne garancije, ali glavni plan je da raskrinkaju blef ruskog lidera i lobiraju za oštrije sankcije.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron, svjetski lider koji je najviše pokušavao da spriječi rat u Ukrajini kroz diplomatske kontakte s Putinom, sada je najglasniji u tvrdnji da ruski predsjednik nije ozbiljan po pitanju mira i da je i dalje vezan za svoj cilj uništenja nezavisne, demokratske Ukrajine.
„Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Odgovor je ne. Ako želite moje najdublje ubjeđenje: ne. Da li mislim da predsjednik Tramp želi mir? Da“, rekao je Makron prije polaska za Vašington, gdje se u ponedjeljak pridružio pregovorima. „Ne mislim da predsjednik Putin želi mir. Mislim da on želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što je predložio“.
Umjesto da ponudi bilo kakve ustupke za mirovni sporazum, Putin jednostavno traži još teritorije od Kijeva, uključujući ključne odbrambene linije koje bi mu omogućile da udara dublje u zemlju. On takođe kategorički odbija prisustvo NATO snaga koje bi garantovale bezbjednost zemlje poslije rata – što je ključno za Kijev.
Kako se sada prave pripreme za mogući samit između Rusije i Ukrajine, lideri širom Evrope održali su u utorak niz hitnih razgovora da procijene svoj odgovor i podijele informacije iz diskusija u Bijeloj kući dan ranije.
Prema riječima petoro diplomata, kojima je data anonimnost kako bi progovorili o osjetljivim razgovorima, predsjednici, premijeri i ambasadori uglavnom su se uskladili s Makronom. Iskazali su dubok skepticizam da bi Kremlj pregovarao u dobroj vjeri – ali su bili optimistični da će Vašington kazniti Rusiju ako se pokaže da je Putin najveća prepreka miru.
„Jasno je da ako završimo u situaciji gdje se pokaže da Putin ne želi da završi rat, to će natjerati Trampa da reaguje i ojačaće argument za sankcije“, rekao je jedan diplomata iz zemlje koja je bila predstavljena na virtuelnoj sjednici Evropskog savjeta u utorak.
Evropljani vide američki pritisak kroz sankcije kao ključan u diplomatskom procesu, a mnogi tvrde da je Putin bio primoran da se angažuje s Trampom na Aljasci tek nakon što je Vašington uveo visoke tarife Indiji zbog njenog kupovanja ruske nafte – ekonomskog lifeblooda Moskve. Dramatičan sljedeći korak bio bi eskalacija sličnih sankcija kojima bi se ugušila presudna trgovina Rusije s Kinom.
Drugi diplomata potvrdio je da su saveznici zadovoljni da podrže američku inicijativu za posredovanje primirja, ne zato što misle da će ona nužno uspjeti, već „zato što će to biti jasan test ruskih namjera“. Treći je rekao da bi bezbjednosne garancije u razradi pomogle Ukrajini da „pregovara iz pozicije snage“, dok bi sankcije osigurale da „imamo polugu pritiska na Putina“.
Lideri, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, generalnog sekretara NATO Marka Rutea, francuskog Makrona, britanskog Kira Starmera i italijansku Đorđu Meloni, otputovali su u ponedjeljak u Vašington da podrže ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku s Trampom. To je uslijedilo samo nekoliko dana nakon što je američki lider ugostio Putina na pregovorima na Aljasci i tvrdio da je postignut napredak po „mnogim tačkama“.
„Ovo je stalna vježba upravljanja Trampom za sve – uključujući, uzgred, i Putina“, rekla je Fiona Hil, bivša savjetnica republikanca tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, a sada viša saradnica na Brookings Institutionu, za POLITICO.
„Ali mislim da su uradili najbolji posao koji se mogao očekivati u ponedjeljak“. Prema njenim riječima, najbolje čemu se moglo nadati sa samita na Aljasci bilo je „nešto s čim se može raditi – i izgleda da je nešto i bilo, iako je vizuelno izgledalo katastrofalno“.
Trampu dolazi u glavu…
Zapadni partneri zasuli su Trampa pohvalama – zahvalivši mu što je ugostio pregovore – i iskazali pravo olakšanje nakon što je izgledalo da daje ozbiljna uvjeravanja da će zemlja igrati ulogu u bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma. Iza zatvorenih vrata, međutim, fokus im je više na pritisku za nove, snažne ekonomske restrikcije ako i kada Moskva odbije da okonča invaziju.
„Svi samo odrađuju posao“, rekao je četvrti EU diplomata. „Ali ne znamo šta je Putinov krajnji cilj. Šta će motivisati Putina da da bilo kakve ustupke? Ne znam“.
Pritisak da se razgovara o miru postaje problem za ruskog lidera.
Odgovor Kremlja na sljedeću rundu diplomatije bio je izbjegavanje. Odugovlačeći, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva ne odbija pregovore s Ukrajinom – ali je insistirao da se svaki samit mora pripremati „korak po korak, postepeno, počevši od nivoa eksperata pa kroz sve neophodne faze“. Putin je čak prilično nepraktično predložio samit u Rusiji – ideju koja je odmah odbačena.
Jedan njemački zvaničnik rekao je da ovo oklijevanje postaje ozbiljan test ruske ozbiljnosti.
„Rusija je pristala da ugosti ili učestvuje u bilateralnom samitu sa Zelenskim … U međuvremenu, shvatam iz medija … da ruska strana sada to drugačije tumači“, rekao je zvaničnik.
Na evropskoj strani, diplomatija se sada odvija ubrzano. EU je održala vanredni sastanak ambasadora do dva sata ujutro u utorak, uoči razgovora lidera i posebne video konferencije s neformalnom „koalicijom voljnih“, u kojoj su i ne-EU zemlje poput Turske i Kanade. Ovo dolazi upravo u trenutku kad se očekuje sastanak vojnih šefova ove sedmice u Vašingtonu, kako bi razgovarali o konkretnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ministri odbrane i spoljnih poslova EU sastaće se i neformalno naredne nedjelje dok rastu očekivanja da bi konkretan mirovni prijedlog mogao biti spreman da se predstavi Zelenskom i Putinu za oko nedjelju dana.
Tramp je nagovijestio da bi američka vazdušna moć mogla biti korišćena u Ukrajini, dok bi evropske zemlje mogle rasporediti trupe radi zaštite zemlje – što bi potpuno kontriralo ruskim ambicijama da zauzmu više teritorije.
Ali dok su zapadne zemlje sve sigurnije da mogu sarađivati s Trampom i održati jedinstven front, takođe su bile primorane da prilagode svoje crvene linije njemu. Nakon razgovora u Vašingtonu, EU je u ponedjeljak izgleda ublažila svoj zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije nego što počnu pregovori.
„Postojala je nada da bi Tramp mogao promijeniti mišljenje o pitanju prekida vatre. To se nije desilo“, rekao je peti diplomata, izražavajući zabrinutost zbog razlika u stavovima. „Ali ukupno gledano, to je ipak bio dobar korak ka miru“.
Najvažnije, međutim, čak i sam Tramp sada javno priznaje da Putin možda ne pregovara u dobroj vjeri.
„Saznaćemo o predsjedniku Putinu u narednih par nedjelja … Moguće je da on ne želi da postigne dogovor“, rekao je američki predsjednik za Fox News.
„Nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude, to će biti gadna situacija“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR