Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da je na samitu na Aljasci razgovarao o kontroli nuklearnog naoružanja sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom – i da bi Kina takođe trebalo da bude uključena – sa krajnjim ciljem „denuklearizacije“.
Šta je Putin ponudio Trampu po pitanju nuklearnog oružja i šta bi još mogao da ponudi?
Putinova ponuda
Samo dan prije susreta sa Trampom, Putin je predložio da Moskva i Vašington mogu postići dogovor o kontroli nuklearnog naoružanja.
Rusija, Sjedinjene Države i Kina sprovode velike modernizacije svojih nuklearnih arsenala baš u trenutku kada je posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja – potpisan u pokušaju smanjenja rizika od nuklearnog rata – na ivici isteka.
Rusija ima oko 4.300 uskladištenih i raspoređenih nuklearnih bojevih glava, a Sjedinjene Države oko 3.700, što čini ukupno oko 87% svjetskog arsenala, prema istraživanju Federacije američkih naučnika.
Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja, ili New START, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje Sjedinjene Države i Rusija mogu rasporediti, kao i raspoređivanje kopnenih i podmornica-raketa i bombardera koji ih mogu nositi, ističe 5. februara 2026. godine.
Sjedinjene Države krive Rusiju za urušavanje hladnoratovskih sporazuma poput Sporazuma o antibalističkim raketama iz 1972. i Sporazuma o raketama srednjeg dometa iz 1987. godine.
Sjedinjene Države su se zvanično povukle iz INF sporazuma 2019, navodeći ruska kršenja, što je Moskva negirala. Iz ABM sporazuma SAD su se povukle 2002. godine.
Rusija, koja je navela da bi nastavila nuklearna testiranja ako bi to učinile SAD, izrazila je zabrinutost i zbog Trampovog takozvanog sistema „Zlatnog kupola“ protivraketne odbrane.
I Kina?
Sjedinjene Države odavno žele da uključe Kinu, treću nuklearnu silu na svijetu, u kontrolu naoružanja, ali se Peking do sada opirao.
„Kina ostaje odlučna da modernizuje, diverzifikuje i proširi svoj nuklearni kapacitet“, stoji u godišnjoj procjeni prijetnji američke obavještajne zajednice.
Kina je treća nuklearna sila na svijetu sa oko 600 bojevih glava, slijede Francuska sa 290 i Britanija sa 225, prema podacima Federacije američkih naučnika.
Nuklearne prijetnje
I Putin i Tramp su javno upozoravali na rizik da bi Treći svjetski rat mogao izbiti zbog Ukrajine.
Putin je prošle godine spustio prag za nuklearni napad u ruskoj vojnoj doktrini, uključujući i klauzulu po kojoj bi nuklearni udar mogao biti razmatran kao odgovor na konvencionalni napad na rusku teritoriju.
Tramp je u avgustu rekao da je naredio da se dvije nuklearne podmornice pozicioniraju u „odgovarajuće regione“ kao odgovor na izjave bivšeg predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva o riziku rata između nuklearno naoružanih protivnika.
Putin je više puta upozorio Zapad da Moskva ne blefira kada govori o spremnosti da upotrijebi nuklearno oružje ako bi Rusija bila napadnuta.
Sjedinjene Države su 2022. bile toliko zabrinute zbog mogućnosti da Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje da su upozorile Putina na posljedice njegove upotrebe, prema Bilu Bernsu, koji je tada bio direktor Centralne obavještajne agencije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR