Nedugo nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 6. avgusta, specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof donio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu važnu vijest. Putin je, prema njegovim riječima, bio spreman da ponudi značajne teritorijalne ustupke kako bi okončao rat u Ukrajini.
Na osnovu izvještaja koji je Vitkof prenio američkom predsjedniku, a koji su Reutersu opisale dvije osobe upoznate s tim, Tramp je pohvalio „veliki napredak“ svog izaslanika i pristao da održi istorijski samit sa Putinom, nagovještavajući da je razmjena teritorija bila na stolu.
Međutim, diplomatski napori ubrzo su se pretvorili u zbrku. Na razgovoru 7. avgusta sa nekoliko evropskih lidera, Vitkof je naveo da je Putin spreman da se povuče iz ukrajinskih regiona Zaporožja i Hersona u zamjenu za to da Kijev ustupi Donjeck i Lugansk, rekao je izvor upoznat s razgovorom. Ta ponuda iznenadila je mnoge učesnike, jer se oštro razlikovala od njihovih procjena Putinove pozicije, navela su četiri izvora upoznata s diskusijama, uključujući američke i evropske zvaničnike.
Sjutradan, Vitkof je izgleda promijenio svoju verziju.
Na razgovoru koji je sazvao američki državni sekretar Marko Rubio sa evropskim savjetnicima za bezbjednost, izaslanik je rekao da Putin zapravo nije nudio povlačenje iz tih teritorija, prema riječima jednog od izvora. Umjesto toga, američki zvaničnici su prenijeli da je Putin naznačio manje ustupke Vašingtonu, uključujući i to da neće tražiti od Zapada formalno priznanje Zaporožja i Hersona kao ruskih, rekao je jedan američki zvaničnik.
Reuters nije mogao nezavisno da utvrdi šta je tačno rečeno na sastanku u Moskvi. Vitkof, magnat iz oblasti nekretnina bez diplomatskog iskustva, odstupio je od standardnog protokola time što je otišao na sastanak bez zapisničara iz Stejt departmenta i tako ostavio bez pisanog traga o Putinovim preciznim prijedlozima, rekao je jedan izvor upoznat s unutrašnjom dinamikom administracije.
Razgovori sa više od deset američkih i evropskih zvaničnika oslikavaju posljednji pokušaj Trampove administracije da okonča rat u Ukrajini, koji je kulminirao antiklimaktičnim samitom Trampa i Putina na Aljasci 15. avgusta, gdje su lideri razmijenili tople riječi, ali nisu postigli mirovni sporazum.
Slika koja se izdvaja iz ovih intervjua jeste ona američkog predsjednika spremnog da brzo donosi odluke u spoljnoj politici, više se oslanjajući na povjerenike i instinkt nego na tradicionalne diplomatske kanale i postupke prethodnih administracija. Trampove pristalice kažu da mu je taj pristup donio proboje nezamislive pod njegovim prethodnikom, navodeći otvaranje odnosa sa novom sirijskom vladom, bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja i uspostavljanje direktne linije sa Putinom koja bi mogla okončati rat u kojem su poginule stotine hiljada ljudi.
Ipak, kritičari tvrde da je njegov impulsivni stil stvorio zabunu unutar administracije i među saveznicima. Uprkos samitu, rat u Ukrajini nije bliže kraju, rekao je Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u i specijalni izaslanik za Ukrajinu tokom Trampovog prvog mandata.
„Mi smo i dalje na istom mjestu gdje smo bili prije nego što je Tramp došao na vlast. Rusija nije promijenila svoj stav ni za milimetar. Rat i dalje bjesni... Nemamo jasnu strategiju kako natjerati Putina da ga zaustavi“, pojasnio je Volker.
Bijela kuća, koja nije komentarisala pojedine epizode opisane u ovoj priči, branila je Trampovu spoljnu politiku u cjelini i uporedila njegov učinak povoljno u odnosu na prethodnika.
„Slaba administracija Džoa Bajdena nije razumjela spoljnu politiku i njegov 'tradicionalni proces' dozvolio je Rusiji da izvrši invaziju na Ukrajinu“, rekla je portparolka Bijele kuće Ana Keli. „Nasuprot tome, svjetski lideri su potvrdili da je predsjednik Tramp postigao više napretka ka miru za dvije nedjelje nego Bajden za tri i po godine“.
Neki američki zvaničnici, uključujući izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga, bili su frustrirani što je Vitkof unio kontradiktorne informacije u trenutku kada su SAD konačno zauzimale čvršći stav prema Rusiji, rekao je američki zvaničnik i jedan izvor upoznat s dinamikom administracije. Prije sastanka u Moskvi, Trampova administracija je poslala signal da će predsjednik 8. avgusta uvesti nove sankcije ili tarife protiv Rusije ako Putin ne pristane da prekine rat u Ukrajini, rok koji je prošao.
Stejt department, koji vodi poslove za Rubija, Vitkofa i Keloga, saopštio je da su ta trojica zvaničnika „u potpunosti usklađeni“ u sprovođenju Trampove politike Amerika na prvom mjestu.
„Svaka druga tvrdnja je netačna i neproduktivna“, rekao je portparol Tomi Pigot.
Poseban portparol za Keloga ponovio je tu poziciju, navodeći da on i Vitkof imaju blizak radni odnos i da su u redovnom kontaktu. Ambasade Ukrajine i Rusije u Vašingtonu nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR