Predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer upozorio je danas na "rastuće prijetnje demokratiji" te zemlje, tokom svog govora o usponu krajnje desnice i antisemitizma.
"Sto sedam godina nakon 1918, datuma proglašenja prve Njemačke Republike, naša liberalna demokratija je pod pritiskom", rekao je on u palati Belvi, svojoj zvaničnoj rezidenciji.
Štajnmajer je rekao da "populisti i ekstremisti ismijavaju naše institucije, truju javnu debatu i iskorišćavaju strah" na dan proglašenja prve njemačke Republike 1918, pogroma nad Jevrejima 1938. i pada Berlinskog zida 1989. godine.
On je naveo da je u Njemačkoj zabilježen porast rasne mržnje i širenje nacističkih slogana, kao i nasilni pokušaji rušenja ustavnog poretka, "bilo da su sa krajnje desnice, krajnje ljevice ili islamista".
Štajnmajer je govorio i o porastu uticaja krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je osvojila drugo mjesto sa 20,5 odsto glasova na saveznim izborima prošlog februara.
Rastom popularnosti AfD formirana je koalicija konzervativaca i socijaldemokrata, koju predvodi kancelar Fridrih Merc, a koji vremenom, prema procjenama, pooštrava svoju retoriku o imigraciji.
Mercova stranka CDU sada stoji blizu AfD u anketama, a Štajnmajer je rekao da "ne smije biti političke saradnje sa ekstremistima, ni u vladi ni u parlamentima".
Štajnmajer se osvrnuo i na "porast antisemitizma od 7. oktobra 2023. godine", kada je počeo rat u Pojasu Gaze.
"Antisemitizam se nije vratio, jer je uvijek postojao", rekao je on i dodao da ta vrsta mržnje dolazi "sa desnice, ljevice i centra i postoji među muslimanskim imigrantima".
U Njemačkoj je 2024. godine zabilježen rekordan broj od 6.236 antisemitskih zločina i prestupa, skoro tri puta više nego 2022. godine, a oko 48 odsto njih je pripisano krajnjoj desnici.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR