SAD obećale Ukrajini bezbjednost nalik Članu 5, ali ponuda ima rok trajanja

Stiv Vitkof i Džered Kušner u Berlinu razrađuju detalje bezbjednosnog paketa.

Sjedinjene Američke Države nude Ukrajini bezbjednosne garancije slične onima koje bi imala kao članica NATO-a, saopštili su sinoć američki zvaničnici.

Ova ponuda predstavlja najsnažnije i najjasnije bezbjednosno obećanje koje je administracija Donalda Trampa do sada dala Ukrajini, ali sa sobom nosi i prećutni ultimatum: prihvatite sada, jer sljedeća verzija neće biti tako izdašna.

Prijedlog takozvanih garancija „nalik članu 5“ dolazi u trenutku višesatnih razgovora specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, zeta i savjetnika predsjednika Donalda Trampa, Džareda Kušnera, te ukrajinskih i evropskih zvaničnika u Berlinu, dok Vašington pokušava da izvrši pritisak na Kijev da prihvati uslove za okončanje rata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i mnogi evropski lideri do sada su bili oprezni prema postizanju dogovora bez izričitih bezbjednosnih garancija SAD, strahujući da bi Rusija, nakon određenog vremena, mogla ponovo da napadne.

Najnovija američka ponuda djeluje kao pokušaj da se ti strahovi ublaže, ali i da se Zelenski podstakne da brzo reaguje.

„Osnova tog sporazuma je, u suštini, da postoje izuzetno snažne garancije, nalik članu 5“, rekao je visoki američki zvaničnik. „Te garancije neće vječno biti na stolu. One su dostupne sada, ako se dođe do dobrog zaključka“.

Predsjednik Donald Tramp je sinoć rekao da je telefonom razgovarao sa Zelenskim i evropskim liderima. Tramp je dodao da je razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali nije naveo kada.

„Mislim da smo sada bliže nego ikad ranije, pa ćemo vidjeti šta možemo da uradimo“, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući. Na pitanje da li ponuda bezbjednosnih garancija ima vremensko ograničenje, odgovorio je: „Rok je onaj trenutak kada uspijemo da to završimo“.

Razgovori tokom vikenda uglavnom su bili usmjereni na preciziranje bezbjednosnih garancija koje bi SAD i Evropa pružile Ukrajini, ali su obuhvatili i pitanja teritorije i druge teme. Vitkofu i Kušneru pridružio se general Aleksus Grinkjevič, komandant američke Evropske komande i glavni vojni zapovjednik NATO-a.

SAD očekuju da bi Rusija u završnom dogovoru prihvatila ovakav aranžman, kao i da dozvoli Ukrajini da se pridruži Evropskoj uniji. To bi se, međutim, moglo pokazati kao previše optimistična procjena, imajući u vidu dosadašnje odbijanje Kremlja da popusti u mirovnim pregovorima. Moskva se, takođe, još nije oglasila povodom novih dogovora koji se posljednjih dana razrađuju u Evropi.

„Vjerujemo da će Rusi, u konačnom sporazumu, prihvatiti sve ove stvari koje omogućavaju snažnu i slobodnu Ukrajinu. Rusija je, u završnom dogovoru, nagovijestila da je otvorena za ulazak Ukrajine u EU“, rekao je drugi američki zvaničnik. Obojici je odobrena anonimnost zbog osjetljivosti pregovora.

Nije bilo jasno kada i na koji način bi Trampova administracija nove detalje iznijela pred Moskvu. Rusija očekuje da će je američka strana obavijestiti o razgovorima, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Dodao je da je Putin „otvoren za mir, za ozbiljan mir i ozbiljne odluke“, ali da „apsolutno nije otvoren za bilo kakve trikove usmjerene na odugovlačenje“.

Kremlj je juče saopštio da očekuje da ga SAD obavijeste o berlinskim razgovorima.

Na pitanje da li bi pregovori mogli biti završeni do Božića, Peskov je rekao da je pokušaj predviđanja vremenskog okvira za mirovni sporazum „nezahvalan posao“.

Drugi američki zvaničnik naveo je da je ukrajinska delegacija bila prijatno „iznenađena“ Trampovom spremnošću da pristane na čvršće bezbjednosne garancije i da one budu ratifikovane u Kongresu, kako bi važile i nakon njegovog mandata.

Američka strana je, takođe, imala riječi hvale za evropske partnere, koji su mjesecima strahovali da bi Trampov tim mogao natjerati Ukrajinu da pristane na nepovoljne uslove. Evropski zvaničnici su takođe djelovali optimistično.

„Pravne i materijalne bezbjednosne garancije koje su SAD ovdje u Berlinu stavile na sto zaista su izuzetne“, rekao je njemački kancelar Fridrih Merc novinarima na konferenciji za medije nakon jučerašnjeg razgovora.

Merc je, zajedno sa kolegama iz Danske, Finske, Francuske, Italije, Nizozemske, Norveške, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske i Evropske unije, objavio saopštenje u kojem se pozdravlja „značajan napredak“ američkih napora i potvrđuje posvećenost pomoći Ukrajini da okonča rat i odvrati rusku agresiju, uključujući i kroz multinacionalnu snagu za Ukrajinu koju vode evropske zemlje, uz podršku SAD.

Tokom vikenda Zelenski je priznao da Ukrajina neće tražiti članstvo u NATO-u, što je uslov koji Rusija već dugo ponavlja.

Tramp, koji je preskočio ovonedjeljne sastanke u Berlinu, ali je dva puta dobio izvještaj od Vitkofa i Kušnera, planirao je da se telefonom uključi na večeru u ponedjeljak kojoj su prisustvovali šefovi država, ministri vanjskih poslova i bezbjednosni zvaničnici, naveli su američki izvori.

„Zaista je zadovoljan time kako stvari stoje“, rekao je prvi američki zvaničnik.

Vitkof i Kušner su, takođe, pokušali da smanje razlike između Ukrajine i Rusije oko toga koja bi teritorija bila pod kontrolom Moskve u konačnom sporazumu. Rusija je do sada insistirala na kontroli istočne ukrajinske oblasti Donbas, uključujući i djelove koje još nije zauzela.

Jedan od američkih zvaničnika rekao je da su se razgovori bavili brojnim konkretnim teritorijalnim pitanjima, navodeći da postoji prijedlog, koji još nije konačan, prema kojem bi Rusija i Ukrajina podijelile kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje, uz to da svaka strana ima pristup polovini proizvedene energije.

Američki zvaničnici su, međutim, uglavnom izbjegavali detalje o tome kako planiraju da premoste ostale razlike u teritorijalnim sporovima. Rekli su da su Zelenskom ostavili „ideje koje podstiču na razmišljanje“ o tome kako bi se to moglo riješiti.

Nakon što Zelenski odgovori na prijedloge, Vitkof i Kušner će o njima razgovarati sa Rusijom.

„Osjećamo se veoma dobro u vezi sa napretkom koji smo postigli, uključujući i pitanja teritorije“, rekao je prvi zvaničnik.

Sljedeći korak biće formiranje radnih grupa, vjerovatno ovog vikenda u Majamiju, gdje će vojni stručnjaci detaljno proučavati mape kako bi riješili preostala teritorijalna pitanja.

„Vjerujemo da smo vjerovatno riješili oko 90 odsto pitanja između Ukrajine i Rusije, ali još ima nekoliko stvari koje treba doraditi“, rekao je prvi američki zvaničnik.