Uragani su najmoćnije oluje na planetu Zemlji.
To su u biti olujni sastavi koji brzo rotiraju, a karakteriše ih nizak pritisak u središtu, snažan vazdušni vrtlog čija je osa u središtu uragana koji donose velike količine kiše.
Sjevernu Ameriku ovih su dana u kratkom razdoblju pogodila dva vrlo razorna uragana – Harvi, koji je nastao 17. avgusta i poharao Teksas uzrokovao je štetu veću od 70 milijardi dolara i odnio najmanje 71 život, te Irma, najsnažniji atlantski uragan u istoriji koji je poharao Karibe, a na Floridi se očekuje tokom dana.
U SAD-u postoji opravdani strah da bi Irma mogla direktno pogoditi Majami.
Uragani najveće štete uzrokuju kada s mora pređu na kopno. Najskuplji i jedan od pet najsmrtonosnijih u istoriji SAD-a bio je Katrina koji je 2005. odnio negdje između 1.200 i 1.800 života.
Kako nastaju?
Uragani se najčešće formiraju krajem ljeta (na obje hemisfere) kada su razlike u temperaturi vazduha u nižim slojevima atmosfere, uz toplu površinu mora i viših hladnijih slojeva atmosfere, najveće. Vrhunac sezone uragana na sjevernoj hemisferi obično je u prvoj polovini septembra.
Početni razvoj uragana koji se stvaraju u Atlantiku nastaje hiljadama kilometara daleko uz zapadne obale Afrike. Čine ga mali poremećaji u mlaznoj struji vazduha koja putuje s istoka na zapad iznad afričkog kontinenta. Poremećaje, koje naučnici nazivaju istočnim talasima, mogu pokrenuti neznatne aktivnosti poput koraka djeteta u pustinjskom pijesku. Iz tih koraka može se roditi maleni pješčani vrtlog koji će potom možda uzrokovati razvoj olujnih oblaka u atmosferi. Te skupine olujnih oblaka eventualno se mogu razviti u malo organizovaniji sastav grmljavinskih oblaka. Ti sastavi putuju prema zapadu te konačno dolaze u dodir s toplim tropskim vodama Atlantika gdje se mogu pretvoriti u velike tropske oluje, a zatim čak i uragane.
Uragane hrani topao vlažan zrak nad zagrijanim vodama okeana u ekvatorijalnom području. Topao vazduh diže se od površine okeana uvis. Na taj način iznad mora se stvara manjak zraka, što znači da se vazduh smanjuje. To uzrokuje jačanje strujanja iz okolnih područja s višim pritiskom prema području u kojem se stvara uragan. Novopridošli vazduh takođe se zagrijava i uzdiže.
Kako se nastavlja dizati, okolni zrak juri sa svih strana da ga nadoknadi. Topao vlažan vazduh koji se diže u visinama se hladi, vlaga se u njemu kondenzuje te stvara oblake. Cijeli ovaj proces oblaka i vjetrova pokrenut je velikom energijom topline mora i isparavanja okreće se, privlači nove vjetrove i novu vlagu te ubrzano raste.
Zašto se okreću?
Svim uraganima, odnosno ciklonima zajedničko je da rotiraju. Pod uticajem relativno slabe Coriolisove sile, koja nastaje zbog rotacije Zemlje oko svoje ose, oblikuje se približno kružno strujanje vazduha obrnuto od kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi, a u smjeru kazaljke na satu na južnoj hemisferi s komponentom strujanja prema centru ciklone zbog djelovanja trenja. Pojednostavnjeno govoreći, kružna strujanja fluida na Zemlji nastaju na sljedeći način: Našoj planeti treba 24 sata da se okrene oko svoje ose. Za to vrijeme mjesta u blizini ekvatora, gdje Zemlja ima najveći opseg, prelaze puno veći put nego ona uz polove. Slično vrijedi i za vodu i atmosferu u tim pojasevima. To pak znači da će se mase zraka koje se udaljavaju od ekvatora prema polovima kretati prema istoku, odnosno u smjeru u kojem se Zemlja okreće jer će zadržati dio brzine, odnosno momenta koji su dobile u ekvatorijalnom području.
To je lako shvatiti ako zamislite da bacate papirnati avion stojeći na ekvatoru. Ako ga bacite prema sjeveru, on će imati tendenciju da ne putuje pravolinijski prema polu, već će istovremeno putovati udesno budući da je na ekvatoru, krećući se zajedno s nama i našom rukom, dobio određenu brzinu kretanja udesno, odnosno prema istoku. Ta brzina udesno veća je od brzine kojom se sjevernija područja kreću udesno, pa će vaš avion letjeti istovremeno prema sjeveru i prema istoku – udesno. Na primjer ako ga bacite negdje u području sjeverozapada Afrike, sletjeće negdje u području sjeveroistoka Italije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR