Francuska je uzela cijelu Evropsku uniju kao svoga taoca, kaže u intervjuu za Radiosarajevo.ba dugogodišnja zastupnica Evropskog parlamenta (EP) iz Slovenije i predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Evropskoj uniji, Tanja Fajon.
Ova izjava se podudara ne samo s francuskim blokiranjem evropskog puta Zapadnog Balkana, već i jučerašnjim kontroverznim izjavama francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je Bosnu i Hercegovinu nazvao 'tempiranom bombom' i doveo je u kontekst međunarodnog terorizma.
Fajon otvoreno govori o evropskoj budućnosti Balkana, zastojima na tom putu, izazovima jačanja uticaja Rusije, Kine, Turske, špekulacijama o mogućem ukidanju viza za građane Zapadnog Balkana, (ne)izvršenju važnih presuda u slučaju "Sejdić-Finci", "Zornić", "Pilav" i drugim u BiH, te hrvatskom predsjedavanju EU i paternalizmu susjeda.
Radiosarajevo.ba: Nedavna odluka u vezi sa slučajem Albanije i Sjeverne Makedonije izazvala je dosta razočaranja u ovom dijelu svijeta. Vi ste od onih koji godinama šalju poruku da je Zapadni Balkan jeste dio EU u budućnosti. Danas euroskeptici ovdje stižu na svoje. 'Evo rekli smo vam', govore. Kako dalje?
Fajon: Naravno, to nije slavan trenutak za EU, ja sam se već nekoliko puta žalila zbog neotvaranja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuska je uzela cijelu EU kao svog taoca.
Ja moram da još jednom naglasim da evropske integracije Zapadnog Balkana jesu i ostaju važna strateška politika u našem zajedničkom interesu.
Naravno, ja sam izrazila izrazito razočaranje što vođe Unije nijesu ispunile svoje obećanje da otvore pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Mi ih pozivamo da razjasne svoj stav. To je nešto što je sada bitno. Na testu je njihova posvećenost evropskoj integraciji Zapadnog Balkana. Tu u mislima osobito imam Francusku. Pored Francuske, kada su u pitanju neke druge zemlje Balkana, tu imamo i Holandiju, Dansku, Njemačku... Ta atmosfera nekako se mijenja.
Radiosarajevo.ba: Da li se ovim otvara prostor zemlje poput Rusije, Turske, Kine, za popunjavanje vakuma i u geopolitičkom smislu? Da li EU vidi interese takvih faktora i koliko im je to uopšte važno?
Fajon: EU to sigurno vidi. Sad smo u situaciji kada još čekamo novu Evropsku komisiju. Mi smo, naravno, bili veoma jasni da odgovornost za nedonošenje pozitivne odluke nije u zemljama koje su se s pravom nadale u pozitivan ishod. One su ispunile ono što su obećale. Unija je ta koja nije ostvarila obećanje dato zbog unutrašnjih pitanja. To škodi kredibilitetu Unije ne samo na Zapadnom Balkanu, nego i šire. S druge strane, mi smo nedavno napravili Rezoluciju u Evropskom parlamentu u kojoj smo rekli da je, naravno, cijeli Zapadni Balkan dio Evrope. Uvijek je bio, uvijek će biti.
Građani, mladi ljudi, imaju tu evropsku perspektivu. Oni kad putuju, putuju u Evropu, Evropa je najveći donator, najveći investitor cijelog Balkana. Ne mislim da je u pitanju pravac u kojem se kreću zemlje Zapadnog Balkana. Sve te reforme koje se sprovode jesu bitne, jer svi živimo iste vrijednosti. Svi smo dio Evrope i trebaju nam drugi, možda i više nego ranije, jer imamo velike zajedničke izazove.
Tako da ja očekujem da će i lideri u regionu biti svjesni da nam je cilj zajednički. To što rade reforme jeste dobro, jer su to reforme koje će poboljšati život građana. Ja se nam da će reforme, koje će odgovorni lideri nastaviti, biti implementirane u životu.
Radiosarajevo.ba: Sve ovo što se dešava u kontekstu EU, po meni, daje snage liderima nacionalnih stranaka i u BiH poput Milorada Dodika ili Dragana Čovića u blokiranju procesa integracija? Kako to komentarišete?
Fajon: Neću ulaziti u kritiku nekih lidera. Mislim da ne bi bilo ni pošteno, to su uvijek izbori koji odlučuju. Bitno je da BiH kao odgovorna i samostalna zemlja učini sve da tu nema korupcije, korupcije u elitama, da je dovoljno snažna borba protiv organizovanog kriminala, da se učini sve za slobodu medija, vladavinu prava, dakle za neku zdravu demokratiju.
Za to su, naravno, odgovorni lideri, a birači su oni koji im daju povjerenje. Teško je biti pametan kada stvari pratiš izvana, ali po mom mišljenju, kao političari moramo biti odgovorni prema narodu, uvijek treba da stvaramo uslove da napravimo neku zdravu demokratiju, poštene izbore i osiguramo slobodu medija. To su uvijek kritike. Takođe, nezavisni sud, nezavisno tužilaštvo...
Radiosarajevo.ba: Upozoravali ste na određene glasove u EU koji govore da je neophodno ponovo ukinuti vize građanima Zapadnog Balkana. Da li još ima i takvih ideja, može li, realno, do toga doći?
Fajon: Činjenica je da mi kao EU imamo probleme s izbjeglicama, migrantima, da imamo izazove sa Šengenom, da imamo kontrole na unutrašnjim granicama kao posljedicu neregularnih dolazaka migranata. Ali, s druge strane, ja ne očekujem da će neka zemlja članica Unije zatražiti ukidanje viza za bilo koju zemlju Zapadnog Balkana. Mislim da su izazovi koje sada imamo veći i da to nije nekako u pitanju. Ja bih još kao izvjestilac za bezviznu liberalizaciju za Kosovo tražila da se prvo usvoji i to, da onda imamo cijeli Zapadni Balkan u bezviznom režimu. Ja se nadam da nikada nećemo doći u situaciju da ukidamo vize i postavljamo granice među nama.
Radiosarajevo.ba: Ovdje se sve češće govori o Izbornom zakonu. Presude u slučaju 'Sejdić-Finci', 'Zornić', 'Pilav'... nijesu sprovedene. Stigla je i nova u slučaju Mostara. Diskriminacija je ugrađena u sistem zemlje. Koliko su ključne te evropske tekovine u pogledu položaja i interesa građana, a ne samo kolektivnih interesa naroda? To su ujedno evropske vrijednosti...
Fajon: Vrlo su važna ova pitanja.... Posebno u pogledu poštovanja prava građana. Svi znamo koliko je komplikovana situacija u Bosni i Hercegovini, ja sam svjesna, pratim to što se dešava oko neformiranja vlasti. Naravno, željela bih da se vlast što prije formira i da bude efikasna. Cijeli proces bi možda imao novi podsticaj kada su u pitanju evropske reforme, poštovanje prava građana, sloboda, sve ono što je predmet kritika Evropske komisije u pogledu BiH.
BiH je zemlja koja najsporije napreduje. Potrebne su promjene u Ustavu i cijelim sistemu BiH, da bi bila funkcionalna kao zemlja. To su unutrašnja pitanja koja su teška i kojih smo svjesni. Nadam se da će uskoro biti uspostavljena nova vlast, koja će raditi u interesu građana, više nego u interesu vlasti i drugih interesa.
Radiosarajevo.ba: U Beogradu je u utorak uveče u organizaciji Ministarstva odbrane Srbije promovisana knjiga koja negira zločine na Tuzlanskoj kapiji, kada je ubijena tuzlanska mladost. Uz negiranje genocida u Srebrenici, ovo je još jedna loša poruka iz Srbije. Kako to vidite? To dovodi pod sumnju namjere Srbije. Mora li se Srbija suočiti s prošlošću na putu ka EU?
Fajon: Svaki pozitivan korak za pomirenje na Balkanu jako je važan. Negiranje genocida u Srebrenici, ali i sve što se radi da bi se desile dodatne podjele, sukobi, dodatne tenzije, nacionalizam - za to nema mjesta u Europi. Svi koji žele to raditi mislim da će morati preuzeti odgovornost za stabilnost u regionu. Za sve te dodatne tenzije, nacionalizme, sukobe, govor mržnje, za sve to nema mjesta u nekoj otvorenoj, progresivnoj i modernoj Evropi.
Radiosarajevo.ba: Šta očekujete od hrvatskog predsjedavanja EU?
Fajon: Hrvatska će preuzeti veliku odgovornost. Biće prvi put na čelu EU. Ja očekujem da će preuzeti tu odgovornost odgovorno i biti veliki prijatelj svih zemalja regiona, posebno BiH. Jer imaju veliko iskustvo i mogu pomoći toj zemlji (BiH) na tom putu. To je sve što očekujem. Nadam se da će ispuniti ta očekivanja. Ona nijesu samo moja, već i očekivanja mnogih u Briselu.
Radiosarajevo.ba: Bez obzira na jasne bh. probleme, postoji taj jedan paternalistički pristup Hrvatske, ali i Srbije. Dakle, da nam i susjedni dodatno odmažu. Hrvatska želi iskoristiti svoj položaj u EU i NATO za rješavanje određenih pitanja u BiH. Kako to komentarišete?
Fajon: Ja želim ostati optimista i kazati da bi odgovorni političari u Hrvatskoj trebalo da budu svjesni koliku će odgovornost imati kao zemlja predsjedavajuća EU.
I za stabilnost u regionu, ali i za proširenje EU na Zapadni Balkan. Mi smo susjedi. I Slovenija i Hrvatska i Mađarska imaju svoje iskustvo, ne uvijek najbolje. Politika se svađa, a ljudi žele da normalno žive. Svi treba da budemo toga svjesni i da kao dobri susjedi, u dobrosusjedskim odnosima, gradimo to da prvo naš region napravimo stabilnim i kredibilnim. Ako smo mi nekako zajedno snažni, onda ćemo imati jači glas i u EU.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR