Korona virus stigao je i do starosjedilačkih zajednica duboko u Amazonu koje bi mogle pretrpjeti katastrofalne posljedice pandemije pošto su kroz vjekove bile desetkovane bolestima koje su donijeli evropski osvajači, pišu svjetski mediji.
Prvi slučaj
Među starosjediocima je prijavljen prvi slučaj zaraze korona virusom, pošto je jedna žena u selu duboko u amazonskoj prašumi testirana pozitivno, prenio je Rojters (Reuters).
Zdravstveni stručnjaci, ističe Rojters, upozoravaju da bi širenje virusa moglo biti smrtonosno za 850.000 pripadnika starosedilačkih naroda Brazila, koji su vjekovima bili desetkovani bolestima koje su donijeli Evropljani, od malih boginja i malarije do gripa.
Zdravstvena služba Sesai za starosjedioce pri Ministarstvu zdravlja saopštila je da je 20-godišnja žena iz plemena Kokama pozitivno testirana na virus u okrugu Santo Antonio du Isa, blizu granice s Kolumbijom, na nekih 880 kilometara uz rijeku Amazon od grada Manaus.
U istom okrugu potvrđena su četiri slučaja korona virusa, među kojima je brazilski ljekar koji je prošle nedjelje bio pozitivan, što je, kako ukazuje Rojters, izazvalo strah da bi epidemija s pogubnim posljedicama mogla da se proširiti na udaljene i ranjive starosjedilačke zajednice.
Sesai je naveo da je žena medicinska radnica bila u kontaktu s tim ljekarom. Ona je jedina osoba koja je pozitivna od 15 zdravstvenih radnika i 12 pacijenata testiranih pošto je otkriveno da je ljekar zaražen virusom. Žena nije pokazivala simptome Covid-19 i izolovana je u porodici.
Starosjedioci pokušavaju sami da se zaštite
Dok brazilski političari na čelu s predsjednikom Žairom Bolsonarom (Jair) šalju mješovite poruke o korona virusu, Brazilci u ranjivim zajednicama posljednjih dana uzeli su stvari u svoje ruke u naporu da se zaštite od virusa, piše Njujork tajms (The New York Times).
I pored rasta oboljelih i umrlih od korona virusa, Bolsonaro je negirao ozbiljnost pandemije. S druge strane, kako ukazuje američki list, guverneri brazilskih država su sredinom marta pozvali građane da ostanu u kućama, ali ih je predsjednik oštro kritikovao da su podlegli "histeriji" i tvrdio da pretjeruju s podacima o žrtvama korona virusa zarad političke koristi.
Od pojave korona virusa prvi put u Brazilu krajem februara, Covid-19 se brzo proširio zemljom s centima žarišta u Sao Paulu i Rio de Žaneiru. Do četvrtka je obolio 6.931 čovjek, dok su preminule 244 osobe. Bolsonaro je, ukazuje list, utorak uveče ozbiljnije govorio o korona virusu rekavši da je to "najveći izazov naše generacije", ali nije podržao stroge mjere karantina.
U pokušaju da zaštite ranjive autohtone zajednice, starosjedilački lideri su zatvorili pristup udaljenim selima, u nekim slučajevim postavljajući barikade na puteve, u strahu da bi korona virus mogao pogoditi cijele zajednice koje imaju ograničen pristup medicinskoj zaštiti.
Aktivisti za prava starosjedilaca, dodaje Njujork tajms, kažu da postoji velika opasnost na teritorijama u koje su zašli rudari i drvosječe bez dozvola, a takođe postoji zabrinutost za nekontaktirana plemena do kojih pokušavaju da dopru evangelistički misionari.
"Korona virus bi mogao da nas zbriše"
Starosjedilačke grupe širom Južne Amerike blokiraju svoja sela i povlače se u svoje tradicionalne šumske i planinske domove u naporu da izbjegnu potencijalno kataklizmičku prijetnju korona virusa, piše Gardijan (The Guardian).
Posljednjih dana, kako je broj zaraženih u Južnoj Americi približavao broju od 10.000, autohtoni narodi u Brazilu, Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu su počeli da preduzimaju mjere zaštite od, kako kažu, istorijske prijetnje. "Korona virus bi mogao da nas zbriše", upozorio je Janukula Kaiabi, vođa starosjedilaca u brazilskom nacionalnom parku Šingu, na južnim obodima Amazona gdje živi oko 6.000 ljudi iz 16 različitih plemena.
Zdravstveni stručnjaci kažu da veoma zarazne bolesti poput malih i velikih boginja ili virusa gripa imaju dugu istoriju "desetkovanja" autohtonih zajednica i da predstavljaju posebnu prijetnju za više od 100 izolovanih grupa u Brazilu, ukazuje Gardijan, ističući da širom Južne Amerike postoje slični strahovi, posebno što bi zbog načina na koji starosjedioci žive u zajednici prenošenje moglo biti veoma brzo s ekstremno visokom stopom smrtnosti.
Nedavne studije, podvlači britanski list, pokazuju da su bolesti kao velike i male boginje koje su između kraja 15. i 17 vijeka donijeli evropski osvajači, možda izbrisale do 90 odsto prekolumbijskog stanovništva u Americi – možda i 55 od 60 miliona ljudi koliko se procjenjivalo da je živjelo na američkim kontinentima.
Na jugu Kolumbije oko 200 pripadnika polunomadskog naroda Nukak počelo je da se povlači iz gradova u udaljene rezervate. Zdravstveni stručnjaci, ističe Gardijan, kažu da je povlačenje dugotrajna praksa južnoameričkih starosjedilačkih zajednica kao tehnika preživljavanja koja se prenosi s generacije na generaciju, ali upozoravaju da takve taktike nose rizike. Ako oni koji se vrate u udaljena sela iz gradova ne budu prikladno izolovani ili testirani prije povratke, kući mogu donijeti korona virus s katastrofalnim posljedicama.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR