Nova izdanja bilješki Svjetske banke sada su dostupna i sagledavaju uticaj bolesti COVID-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom vazduha na Zapadnom Balkanu.
Svjetska banka procjenjuje da bi, bez odgovora vlasti, više od 400.000 ljudi u regionu moglo pasti u siromaštvo i da bi se srednja klasa mogla znatno smanjiti, prenosi Fena.
Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku.
U usporedbi s prosjekom Evropske unije, niska i neučinkovita potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize čini region naročito osjetljivom na ovu i buduće javnozdravstvene krize.
Veliko zagađenje vazduha u nekoliko velikih gradova te, s tim u vezi, viša stopa respiratornih bolesti povećava tu osjetljivost, naročito ako bi se pandemija vratila tijekom sljedeće zime.
Školstvo u velikom problemu
Nužno zatvaranje škola da bi se ograničilo širenje virusa dovešće do znatnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine.
Procjenjuje se da bi broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao porasti sa sadašnjih 53 posto na 61 posto budu li škole zatvorene do kraja juna.
Kako se, među ostalim, navodi u novim izdanjima bilješki Svjetske banke, obrazovni će uticaji biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će znatan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.
Te su bilješke dopuna nedavno objavljenog redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i pratećih bilješki, objavljenih 29. aprila, koje pokazuju kakve su projekcije uticaja COVID-a 19 na stanovništvo u regiji, saopšteno je iz kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR