Evropski parlament ocijenio je danas da Srbija nazaduje u pogledu reformi potrebnih za pristupanje Europskoj uniji i izrazio zabrinutost zbog rastućeg uticaja Kine i Rusije u zemlji.
EP "žali zbog nedostatka napretka u mnogim područjima srbijanskog reformskog programa i činjenice da je čak došlo do nazadovanja u pitanjima koja su ključna za pristupanje EU", navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta o izvještajima Evropske komisije o Srbiji za 2019. i 2020.
Europarlamentarci su pozvali Komisiju da "promijeni svoju metodologiju izvještavanja kako bi se uzelo u obzir značajno nazadovanje i poslala jasna poruka Srbiji".
Rezolucija je prihvaćena s 538 glasova za, 69 protiv, dok je 79 zastupnika bilo suzdržano.
Za usvajanje rezolucije glasala je velika većina zastupnika svih klubova, izuzev krajnje desnog kluba Identiteta i demokratije (ID) koji su dijelom bili suzdržani, a dijelom su glasali protiv.
Evropski parlament navodi da je tempo usklađivanja srpskog zakonodavstva s evropskim "znatno sporiji" od planiranog, ali ostvaren je napredak u poglavljima 23. (pravosuđe i temeljna prava) i 24. (pravda, sloboda i bezbjednost).
Za ubrzanje pristupnih pregovora kao najvažniji su istaknuti normalizacija odnosa s Kosovom i "istinsko poštovanje temeljnih prava".
Srbija mora promijeniti vanjsku politiku: raste kineski i ruski uticaj
Uprkos činjenici da je EU vodeći trgovinski partner Srbije i najveći donator pomoći, Srbija "pridaje nerazmjerno mnogo pažnje trećim zemljama", navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta.
U tom su kontekstu apostrofirani uticaji Rusije i Kine, čijeg je čelnika srpski predsjednik Vučić na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa nazvao bratom, izjavivši pritom da je evropska solidarnost bajka.
EP je "zabrinut zbog sve većeg uticaja Kine u Srbiji i diljem zapadnog Balkana te nedostatka transparentnosti i procjene uticaja kineskih ulaganja i zajmova na okolinu i društvo", stoji u rezoluciji.
Europarlamentarci su zabrinuti i "zbog sve veće zavisnosti Srbije o odbrambenoj i bezbjednosnoj opremi i tehnologijama iz Kine, uključujući sistem masovnog nadzora u Beogradu i masovno prikupljanje ličnih podataka bez odgovarajućih zaštitnih mjera".
Brinu se i zbog "bliske političke i vojne saradnje Srbije s Rusijom, uključujući kontinuiranu prisutnost ruskih zrakoplovnih kapaciteta u Nišu".
Istaknuta je važnost usklađivanja vanjske i bezbjednosne politike Srbije i EU, što je nužnost za pristupanje Srbije EU.
"Vanjska politika Srbije najmanje je usklađena s evropskom politikom", kazao je na plenarnoj sjednici Vladimír Bilčík, izvjestilac EP-a za Srbiju.
Srbija mora "okrenuti stranicu" na tom području kako bi pristupila Evropskoj uniji, poručio je.
"Regionalne kampanje dezinformiranja", s ciljem diskreditacije Evropske unije i slabljenja evropske perspektive balkanskih zemalja, "često potiču iz Srbije", stoji u izvještaju.
Stoga se apeluje na Srbiju da sarađuje s EU u "borbi protiv manipulativnog dezinformisanja".
U navedenom su kontekstu posebno apostrofirane "dezinformacije koje potiču iz Kremlja", a širi ih ruski državni medij Sputnjik, odnosno njegova ispostava u Srbiji.
Otvorite dosjee UDBA-e i KOS-a, vratite građu zajedničkog arhiva Jugoslavije
Evropski parlament apeluje na srpske vlasti da "nastave s naporima da se eliminišu nasljeđe bivše komunističke tajne službe".
To bi trebalo postići otvaranjem dosjea komunističkih tajnih službi, što će predstavljati "korak u smjeru demokratizacije Srbije".
U tom se kontekstu ističe da je "od ključne važnosti potpuni pristup" cijeloj građi, a pogotovo građi državne službe bezbjednosti, poznate pod akronimom UDBA, te građi Kontraobavještajne službe (KOS), vojne tajne službe SFRJ.
Takođe se traži od Srbije da "ubrza postupak sukcesije" zajedničkog arhiva socijalističke Jugoslavije, odnosno da vrati građu državama sljednicama bivših jugoslavenskih republika.
Loše stanje u pravosuđu i medijima
Uticaj vlasti na pravosuđe, medije i nevladine organizacije, kao i organizovani kriminal, navedeni su kao problemi koji takođe sprečavaju napredak Srbije prema evropskim integracijama.
Navodi se da je "prevlast vladajuće stranke, među ostalim i u medijima, razlog za zabrinutost" te da postoji tendencija "vršenja pritiska na glasače" i "pristranosti medija", a u tom se kontekstu spominju dezinformacijske kampanje "uz državno pokroviteljstvo".
Kritikuje se i promjena bitnih dijelova izbornog sistema, poput snižavanja izbornog praga nekoliko sedmica pred parlamentarne izbore, što je protivno preporukama Venecijanske komisije.
Vlada bi trebala sprovesti "strukturne reforme" po pitanju vladavine prava, temeljnih prava, slobode medija, borbe protiv korupcije te funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave, poručuje Evropski parlament.
Po pitanju borbe protiv korupcije postignut je samo "ograničen napredak", smatra Evropski parlament.
S druge strane postoji "kontinuirani politički uticaj na pravosuđe", dok raste nasilje koje sprovode ekstremističke i "organizovane zločinačke grupe".
Po pitanju medijskih sloboda takođe je došlo do pogoršanja, ali i do "rasta korištenja uvredljivog jezika, zastrašivanja i čak govora mržnje" prema opoziciji, nezavisnim intelektualcima, nevladinim organizacijama, novinarima i sl.
Ističe se da vlada, odnosno vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) premijera Vučića, teži "monopolizaciji medijskog prostora", što pokazuje slučaj s kraja 2018, kada su osobe povezane s vladom stekle kontrolu nad dvije televizije s nacionalnom frekvencijom.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) kazao je kako Evropska unija neće biti kompromisna što se tiče slobode medija, temeljnih sloboda i demokratije.
"Pridržavanje naših vrijednosti podrazumijeva i neotvaranje novih poglavlja sa Srbijom bez jasnog napretka što se tiče demokratskih standarda, prava manjina i temeljnih sloboda", poručio je na plenarnoj sjednici Picula.
Mne
....A KAD JE TO NAPREDOVALA
Ljiljana
Koliko nazaduje najbolji dokaz je ovo sto cini po CG. Javno i otvoreno se vraca u devedesete, na ocigled cijelog svijeta.
Rade
kako kaže Djole Balašević: "Putuj Evropo"