Vučić: Evropski parlament se izgubio u vremenu i prostoru

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritički je komentarisao rezoluciju Evropskog parlamenta o izvještajma Evropske komisije u kojoj se navodi da Srbija nazaduje u pogledu reformi potrebnih za pristupanje Evropskoj uniji, dok opozicija traži da nacionalni TV servis objavi rezoluciju i izvještaj u cjelosti.

Vučić je u petak, osvrćući se ponajprije na dio rezolucije o zdravstvenom sistemu, naglasio kako Srbija ima opreme, lijekova i vakcina upravo zato što se “nije oslanjala na EU”, ocijenivši da su se u EP-u “izgubili u vremenu i prostoru”, te da Srbija 2021. godine nema nedostatak medicinske opreme, prenosi Hina.

Tokom posjete gradilištu mosta na Savi kod Šapca, Vučić je novinarima pročitao dijelove rezolucije EP-a vezane za zdravstveni sistem, ustvrdivši da je Brisel, ocjenom kako Srbija pati od nedostatka resursa, vjerovatno gledao “u svoje dvoriše“.

Podsjetio je da je Srbija pojedinim državama slala donacije medicinske opreme te da u svom skladištu trenutno ima 500 respiratora.

Ništa mi ne mogu

Na primjedbe iz EU-a kako postoji zabrinutost zbog kampanje dezinformacija da bi se delegitimirala državnost Kosova, Vučić je naglasio kako je “ponosan” što to radi, u čemu će i dalje ustrajavati.

“Ponosan sam što delegitimišem nezavisnost Kosova i to ću nastaviti da radim u inat EU-a, a u slavu Srbije i ništa mi ne mogu”, poručio je Vučić.

Komentirajući izjavu srbijanskim medijima eurozastupnice Tanje Fajon kako “Srbija ima još mnogo posla na putu ka Uniji, naročito u borbi protiv korupcije, u području pravosuđa i osiguravanju poštovanja slobode izražavanja”, Vučić je istakao kako se Srbija bori protiv organiziranog kriminala, ali i otimanja imovine Jevrejima, aludirajući da je sjedište njene stranke u Ljubljani u vili jevrejske porodice Moskovič.

Fajon, koja je u timu eurozastupnika koji će posredovati u međustranačkom dijalogu vlasti i opozicije, izjavila je za portal Nova.rs kako stav o obavezama Srbije na putu prema EU nije samo njeno gledište ili stav njene političke grupe, “već i EP-a, koji je potvrdio taj stav glasjući o Izvještaju o napretku Srbije”.

Javnosti nedostaje informacija

Da znatnom dijelu srbijanske javnosti nedostaje informacija šta je navedeno u izvještajma EK-a o Srbiji za 2019. i 2020. godinu i rezoluciji EP-a, pokazuje i zahtjev opozicione Stranke slobode i pravde (SSP), koja je zatražila da Radio-televizija Srbije (RTS) objavi kompletan izvještaj i rezoluciju.

Ta stranka je ocijenila kako se “sakrivanjem ključnih elemenata izveštaja o Srbiji direktno ugrožava evropski put zemlje”, jer se “time jasno pokazuje Briselu da državni vrh Srbije ne zanimaju stavovi institucija EU-a”.

U usvojenoj rezoluciji EP “žali zbog nedostatka napretka u mnogim područjima srbijanskog reformskog programa i činjenice da je čak došlo do nazadovanja u pitanjima koja su ključna za pristupanje EU”.

Konstatovano je kako, uprkos činjenici da je EU vodeći trgovinski partner Srbije i najveći donator pomoći, Srbija “pridaje nerazmjerno mnogo pažnje trećim zemljama”, navodi se u rezoluciji EP-a, a u tom su kontekstu apostrofirani utjecaji Rusije i Kine.

Takođe je istaknuta važnost usklađivanja vanjske i sigurnosne politike Srbije i EU-a, kao nužnost pristupanju Srbije Uniji, uz ocjenu izvjestitelja EP-a za Srbiju Vladimira Blčika da je “vanjska politika Srbije najmanje usklađena s evropskom politikom”.

Utjiaj Rusije i Kine

Rezolucija EP-a je prihvaćena sa 538 glasova za, 69 protiv, te 79 uzdržanih.

Samo dan nakon rezolucije EP-a, u kojoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog rastućeg uticaja Kine i Rusije u Srbiji, Vučić se u petak sastao s ministrom nacionalne odbrane Kine, generalom Wei Fengheom, razgovarajući “o daljem intenziviranju dijaloga i unapređenju suradnje između dve države”, te “o spremnosti za dalje jačanje sveobuhvatnog strateškog partnerstva”.

Prema saopštenju iz Vučićevog kabineta, poslije sastanka s visokim kineskim zvaničnikom, “Srbija i njeni nadležni resori spremni su, zajedno sa Kinom i njenim Ministarstvom nacionalne odbrane, raditi na daljem razvoju sveukupnih odnosa dve zemlje, posebno u oblasti vojnoekonomske, vojnomedicinske i vojnoobrazovne saradnje”.

Takođe je istaknuto učešće Srbije u mehanizmu saradnje Kine i zemalja srednje i istočne Evrope (17 + 1), te inicijativi “Pojas i put”, kojima Srbija “pridaje veliki značaj i podršku”.