Bugari glasali za promjene, kaznili etablirane partije i nacionaliste

Bugarska vladajuća partija GERB premijera Bojka Borisova relativni je pobjednik parlamentarnih izbora, ali su u parlament sa velikim brojem osvojenih glasova ušle tri nove političke snage koje su 2020.  podržale masovne antikorupcijske proteste širom Bugarske.

Na osnovu preliminarnih rezultata parlametarnih izbora održanih 4. aprila, izvjesno je da je većina bugarskih birača glasala za promjene i protiv statusa kvo, a birači su jasno rekli ne i nacionalističkim strankama koje prema prvim rezultatima nijesu uspjele da pređu izborni cenzus.

Na izborima je oko 6,6 miliona građana sa pravom glasa biralo 240 poslanika u jednodomnom bugarskom Narodnom Sobranju.

U skladu sa očekivanjima analitičara, odziv je, prvenstveno zbog pandemije kovida-19, iznosio samo nešto više od 44%.

Na osnovu 72,35% prebrojanih glasova, vladajuća konzervativna koalicija GERB-SDS (Građani za evropski razvoj Bugarske-Savez demokratskih snaga) osvojila je 25,85% , odnosno 575.210 glasova, saopštila je bugarska Centralna izborna komisija.

Najveći uspjeh postigla je antikorupcijska, proevropska partija Postoji takav narod, bugarskog pjevača i televizijskog voditelja Slavija Trifonova, koja je prema preliminarnim rezultatima osvojila drugo mjesto sa 18,19% glasova.

Do sada najjača opoziciona stranka Bugarska socijalistička partija (BSP) ima 14,91% glasova, a izborni savez Demokratska Bugarska je četvrti sa 10,14%.

Pokret za pravo i slobodu (DPS), centristička partija koja glavno uporište ima u bugarskim manjinskim zajednicama, prvi put je pala na ispod deset odsto, na 9,18% glasova.

Prema prvim rezultatima, cenzus je sa 4,92% glasova prešla i građanska platforma Ispravi se. BG, antikorupcijski i proevropski pokret za direktnu demokratiju koji je u decembru 2019. godine osnovala Maja Manolova.

Najveći udarac pretrpjela je krajnje desna, nacionalistička partija VMRO koja je bila dio vlade Bojka Borisova, a koja sa gotovo dvije trećine prebrojanih glasova nije prešla izborni prag od 4%.

Ipak, budući odnos snaga u parlamentu ukazuje sa velikom vjerovatnoćom da će u Bugarskoj još ove godine biti održani vanredni parlamentarni izbori, piše portal Euraktiv Bugarska.

Premijer Bojko Borisov pozvao je još 4. aprila uveče, poslije zatvaranja birališta, ostale parlamentarne stranke na formiranje „ekspertske vlade“, sa njegovom partijom, kao najspremnijom na čelu.

Politički analitičari ne isključuju u potpunosti takvu opciju, ali za sada malo vjerovatna.

Predstavnici pokreta Postoji takav narod već su ranije isključili mogućnost koalicije sa strankama GERB, BSP, DPS i „škembe vojvodama“, kako su nazvali nacionalističke lidere VMRO.

Istovremeno, najveći strah premijera i njegove stranke je da bi šef države Rumen Radev mogao da imenuje revanšistički kabinet.

Rezultati glasanja djeluju kao šamar svim strankama iz prethodnog saziva Sobranja, uključujući i opozicione socijaliste. Najozbiljniji je, ipak, pad VMRO, koja se po svoj prilici neće naći u 45. Narodnoj skupštini. Na evropskim izborima prije dvije godine stranka ministra odbrane Krasimira Karakačanova osvojila je više od 7% glasova.

Ispod tri odsto glasova prema sadašnjim rezultatima ostaju još dvije liste krajnje desnice – Obnova i Patriotska koalicija Volja – NFSB, a ultranacionalistička partija Ataka je na oko 0,5%.

GERB je na izborima poslije desetogodišnje dominacije izgubio i podršku stanovnika glavnog grada, pošto sve ukazuje na pobjedu Demokratske Bugarske u dva od tri regiona Sofije koji nose veliki broj mandata.

U inostranstvu je na izborima vrlo ubjedljivo pobijedio Slavi Trifonov sa svojom partijom Postoji takav narod.

Sa skoro 87% obrađenih protokola, najviše glasova u inostranstvu osvojili su Postoji takav narod (29,83%) i Demokratska Bugarska (16,81%), a slijedi DPS (14,66%). GERB je osvojio samo 8% glasova Bugara u inostranstvu.