Hrvatska je nakon 300 godina kopneno spojena: Povezan Pelješki most

Podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, Pelješki most potpuno je spojen od Komarne do Brijeste, što označava dugo očekivano povezivanje teritorije Republike Hrvatske.

Spajanjem mosta zadovoljni su i lokalni stanovnici budući da će most skratiti put od Zagreba do Dubrovnika za čak dva sata.

"Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno sprovodimo u Hrvatskoj, a ono što nas posebno veseli jest da se svakim danom sve više bližimo njegovoj realizaciji. Njime naša zemlja konačno spaja svoj teritorij i danas slobodno možemo reći kako je vlada ostvarila dugo željeni san od kojeg su mnogi željeli odustati", istakao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Dodao je kako se značaj Pelješkog mosta ne ogleda samo u simboličkom smislu već i građevinskom, budući da će se svrstati među najveće građevine toga tipa izgrađene u Evropi tokom ovog vijeka.

Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta 420 miliona eura, od čega je predviđeno EU sufinancsranje od 330 miliona eura ili 78.5 posto. 

Sam most integralne je hibridne konstrukcije, s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona dužine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanje mosta.

Očekuje se da naredne godine u junu Pelješki most bude spreman za prve automobile. Osim dvostrukih saobraćajnih traka u svakom smeru, postojaće i zastavna traka. Do početka iduće sezone trebalo bi da bude gotovo i 30 kilometara pristupnih puteva i sam most.

Dužina mosta iznosi 2404 metra, a ovaj važan projekat za Hrvatsku odradila je kineska kompanija CRBC, koja je angažovana i na projektu crnogorskog autoputa.

Večeras hrvatski teritorij postaje jedinstven. Pelješki most povezuje 🇭🇷. Ponosni smo i hvala svima! pic.twitter.com/5Ifx95MCua

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) July 28, 2021

Kako je došlo do ove situacije?

Nakon mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine Mletačka Republika je značajno proširila posjede u Dalmaciji na račun Osmanskog carstva.

Tako se dogodilo i da je mletačka vlast došla na same granice Dubrovačke Republike. U strahu od daljnjeg širenja mletačkog utjecaja i vlasti, u strahu od mogućeg rata s Mlečanima koji bi Dubrovčani teško dobili, dolazi se do rješenja - Dubrovačka Republika žrtvovat će dio kopna i dati ga na upravljanje Osmanskom carstvu kako ne bi graničila s Mlečanima.

Tako je i bilo, Osmanskom carstvu su pripali Neum i Sutorina, koja se danas nalazi na području Crne Gore. Neum je dio BiH, ali sad je Hrvatska, zahvaljujući mostu, spojena nakon više od 300 godina.