Stopirani milioni i sankcije promijenili su sve: Stvara se neočekivani pakt Hrvata i Bošnjaka

Sjedinjene Države u utorak su pozvale vlasti BiH da istraže izvještaje o veličanju ratnih zločina tokom zabranjene proslave Republike Srpske i incidentima usmjerenim protiv povratnika u gradove iz kojih su istjerani nesrpski stanovnici.

“Pozivamo nadležne vlasti da neodgodivo istraže te incidente te da se utvrde odgovorni”, objavio je portparol State Departmenta.

Evropska komisija zaustavila je isplatu 125 miliona eura koje je entiteti u BiH trebalo da dobiju kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije, objavili su u srijedu lokalni mediji.

Ta je informacija potvrđena nakon što je ove sedmice iz Brisela stiglo upozorenje da bi sankcije mogle biti odgovor na secesionističku politiku vlasti Republike Srpske, objavila je Hina.

Evropska komisija i vlasti BiH su u decembru 2020. potpisali sporazum o paketu pomoći, vrijednom 250 miliona eura, namijenjenom Federaciji BiH, RS-u i distriktu Brčko. Polovina tog iznosa isplaćena je 2021, a ostatak je trebalo da bude prebačen na račune u BiH tokom januara ove godine, no to se nije dogodilo, a neizvjesno je kada i hoće li uopšte taj novac biti isplaćen.

Predstavnici Delegacije EU u BiH za banjalučke "Nezavisne novine" su pojasnili kako je isplata drugog dijela paketa pomoći Unije suspendovana temeljem kriterija o uslovljenosti te pomoći preduzimanjem mjera na planu ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti, ali i borbi protiv korupcije, kao i boljeg funkcionisanja tržišta rada.

“Sprovođenje ovih mjera i politika zahtijevaće blisku saradnju svih nivoa vlasti. EU će u narednim mjesecima izvršiti procjenu usklađenosti s uslovima za dodjelu makrofinansijske pomoći”, pojašnjenje je Delegacije EU.

I ove vijesti pomažu razumjeti promjenu stava u odnosima Bošnjaka i Hrvata u BiH, ali i Hrvatske prema pregovorima o izbornom zakonu. Premijer Andrej Plenković susreo se s bošnjačkim liderom Bakirom Izetbegovićem u ponedjeljak u Dubrovniku gdje su raspravljali o nizu pitanja među kojima se ističe izgradnja Južne plinske interkonekcije kako bi se Federacija BiH jače vezala uz hrvatsku plinsku mrežu. Plenković je naveo i da je bilo riječi o potrebi postizanja političkog dogovora o izbornoj reformi, s ciljem osiguranja ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih te uklanjanja blokada u funkcioniranju institucija.

Srpski entitet blokira djelovanje institucija BiH jer ne dolazi na sastanke zbog zakona o zabrani negiranja genocida koji je prije odlaska proglasio bivši Viski predstavnik Valentin Inzko, ali hrvatski korpus blokira institucije Federacije BiH u kojoj vlast nije formirana nakon izbora 2018. HDZ BiH uslovljava formiranje vlade promjenom izbornog zakona.

Da se nešto mijenja vidljivo je i iz Izetbegovićeve retorike. U utorak, nakon sastanka s Plenkovićem, izjavio je da je “imperativ popravljati odnose Bošnjaka i Hrvata bez obzira na to što se dogodilo, i što ste vi u Hercegovini najbolnije osjetili. I odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine”.

“Učiniću sve da se jedno neprirodno stanje, gdje smo mi ponovno pokvarili odnose s Hrvatima, odnosno mi s Hrvatima, ili Hrvatska s nama ili mi s Hrvatskom, da se ta stvar popravi jer to je jako štetno i za BiH i za Hrvatsku”, istaknuo je čelnik SDA koji je i predsjedavajući državnog Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U tom je tonu i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH. “Ovo je prezahtjevna godina, izuzetno teška i upravo je to prigoda da pokažemo krajnju odgovornost i napravimo iskorak kako bismo stabilizirali odnose u Bosni i Hercegovini. Ono što možemo primarno uraditi je stabilizirati odnose u Federaciji BiH, a onda i na razini cijele BiH”, izjavio je Čović, dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za agenciju Fena.

Uslijedio je zaključak: “Prevažno je da dođe do otopljavanja političkih odnosa između Bošnjaka i Hrvata u FBiH. To je strateško pitanje.”

Očito je da je u bošnjačkim političkim krugovima prevladala svijest da je potrebno dati određen ustupke Hrvatima jer bez toga nije moguće pokrenuti opsežnu akciju protiv srpske destruktivne politike u BiH. U srpskoj političkoj zajednici ne postoji podjela po pitanju ciljeva nego samo kad je riječ o kontroli vlasti. Što je vidljivo iz tvrdnje Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banja Luke, da je oficir JNA, ubojica iz Bjelovara (ime namjerno ne spominjem), heroj.

Hrvatski je politički korpus, očito pod uticajem Zagreba, morao revidirati politiku saradnje s Miloradom Dodikom. Koja je dugoročno pogubna za Hrvate u BiH, što nije jasno hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Možda su u tome važnu ulogu odigrale američke najave sankcija. Dobio ih je Dodik, pa jedan bošnjački političar. Vašington je najavio da nema nedodirljivih.

Pa bismo tako mogli dobiti povratak temeljima saradnje Bošnjaka i Hrvata, a to je Vašingtonski pa zatim Splitski sporazum. Ta su dva dokumenta stvorili preduslove za vojni poraz Srba. Na tom bi se tragu mogao formirati plan za sprječavanje srpske destrukcije.

Treba stalno ponavljati, najviše štete od bilo kakve krize u BiH imaće Hrvatska.