Nema pregovora o suverenitetu i nedjeljivosti Bosne i Hercegovine čiji političari moraju sprovesti konkretne reforme kako bi država bila sve bliža članstvu u Evropskoj uniji. A Unija zauzvrat treba pomoći, kako Bosni i Hercegovini tako i cijeloj regiji Zapadnog Balkana na ispunjenju evropske perspektive, kaže austrijski ministar vanjskih poslova Aleksander Šalenberg.
Šef austrijske diplomatije navodi kako sve države određuju brzinu procesa eurointegracije kroz sprovođenje procesa reformi. kako Brisel i članice EU-a moraju djelovati kako Balkan ne bi postao teren za igru drugih aktera na političkoj sceni.
Intervju za Al Džaziru prenosimo integralno
Da li ideja o bržem prijemu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ima podršku u EU? Pored Austrije, ko još podržava ovu ideju?
– Mi smo dio grupe država članica koje stalno ističu važnost povećanja napora za brži napredak procesa eurointegracija. Ovo se odnosi na svih šest država regije (Zapadnog Balkana). Evropska unija podržava Bosnu i Hercegovinu mnogo godina i nastavit će to raditi kako bi se nastavio proces reformi i kako bi država dobila status kandidata za članstvo u Uniji.
No, želim jasno istaći: države kandidati i potencijalni kandidati, u prvom redu, same određuju brzinu procesa. One sebe moraju pripremiti kako bi ispunile izazove članstva u EU-u. Pristupanje Uniji je strog, ali pošten proces zasnovan na zaslugama. Ne postoji „kratki postupak“ za pristupanje EU-u.
Sa druge strane postoje države koje su protiv članstva Bosne i Hercegovine u Uniji. Kako promijeniti njihovo mišljenje?
– Austrija je uvijek jako podržavala napore Bosne i Hercegovine da se pridruži evropskoj porodici. No, ponovo ističem, upravo je na našim partnerima sa Zapadnog Balkana – uključujući Bosnu i Hercegovinu – da demonstriraju ozbiljnost u svome strateškom izboru da postanu dio Unije. Države Zapadnog Balkana hitno moraju izvršiti reforme i podržavati evropske vrijednosti. Ne smijemo zaboraviti da, u konačnici, državama trebaju te reforme kako bi sustigle evropske standarde.
U Bosni i Hercegovini, u prvom redu, ključna pitanja su funkcioniranje državnih institucija i suzdržavanje od djelovanja koja potkopavaju jedinstvo i suverenitet države. Druge reforme, koje obični građani očekuju od svojih političkih predstavnika, uključuju jačanje nezavisnosti pravosudnog sistema i borbu protiv korupcije. Istinski napori bh. strane će nam pomoći da razuvjerimo one članice EU-a koje su do sada bile opreznije pri odobravanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
Nacionalistička retorika ispunjava prostor Bosne i Hercegovine, ali i regije. Da li će Austrija tražiti sankcije za takve istupe (na primjer za secesionističke planove Milorada Dodika ili priču o trećem entitetu koju zastupa Dragan Čović)?
– Zajedno sa našim partnerima u EU-u, Austrija se kategorički protivi svim pokušajima ugrožavanja jedinstva Bosne i Hercegovine i potkopavanja njenih institucija. Također, apsolutno i kategorički osuđujemo negiranje, relativizaciju ili glorifikaciju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Evropska unija već ima okvirnu odluku koja predviđa evropske sankcije za sve one koji ugrožavaju mirnodopski razvoj države. Nema pregovora o nedjeljivosti Bosne i Hercegovine i državne institucije ne smiju biti na udaru potkopavanja: to se vidi iz odluke EU-a da obustavi svoja finansijska izdvajanja za projekte izgradnje u (bh. entitetu) Republici Srpskoj.
Paralelno, zbog osjetljive sigurnosne situacije, misija EUFOR Althea je pojačana sa 500 dodatnih vojnika među kojima je 120 austrijskih vojnika.
No, najbitnije je da svi u Bosni i Hercegovini trebaju biti svjesni da svi politički akteri moraju zajedno i konstruktivno djelovati ka zajedničkom cilju i postanku dijelom EU.
Kako komentirate posljednje istupe predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o Bosni i Hercegovini, izbornom zakonu u ovoj državi, kao i općenitoj umiješanosti Zagreba u bh. politiku?
– Razumljivo je da se Hrvatska interesira za probleme Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kada je riječ o Izbornom zakonu, i mi bismo pozdravili reforme u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Potreba da se one provedu neće nestati. Od fundamentalne je važnosti očuvanje prava građana, kao i uzimanje u obzir zabrinutosti naroda u Bosni i Hercegovini.
Kako vidite umiješanost Beograda i Zagreba u politiku Bosne i Hercegovine?
– Hrvatska i Srbija imaju bliske veze sa hrvatskim i srpskim etničkim zajednicama u Bosni i Hercegovini. One, stoga, razumljivo imaju poseban interes za razvoj zemlje i oni su potpisnici Dejtonskih sporazuma. Riječ je o važnim partnerima u naporima za postizanje trajne stabilizacija Bosne i Hercegovine. Uvjeren sam kako je u njihovom interesu doći do postizanja jedinstva, stabilnosti i prosperiteta u Bosni i Hercegovini.
Kako komentarišete put Albanije i Sjeverne Makedonije ka EU, kako riješiti njihove probleme?
– Pozicija Austrije je veoma jasna: ove države su provele odlučne i uspješne reforme, ispunili su sve uvjete za početak pregovora o pridruženju EU i stoga treba bez daljih odgoda početi pregovore. Dosta se kasni sa time i apsolutno je od ključne važnosti ponovo vratiti kredibilitet perspektive dobijanja članstva u EU za cijelu regiju. Od ogromne važnosti je da EU brzo poduzme ovaj važni i korak koji je davno trebala poduzeti. U kontekstu toga sam nedavno imao detaljne razgovore tokom posjete Sofiji i Skoplju.
Da li je prekasno da EU riješi probleme Balkana sa nacionalizmom, separatizmom, ruskim i drugim utocajima? Šta se treba uraditi kako bi se sačuvao mir u regiji?
– Ne smijemo dozvoliti da Zapadni Balkan postane igralište aktera koji ne dijele naše evropske vrijednosti. Ruska agresija na Ukrajinu treba biti poziv na buđenje – kako za nas u EU, tako i za sve političare u regiji koji se jasno deklariraju kao pristalice integracije u EU. Ne smijemo više gubiti vrijeme.
Mi smo u EU svjesni kako u politici nema vakuuma, ako sada čvrsto i konkretno ne okupimo Zapadni Balkan oko naših vrijednosti i načina života, drugi će proširiti svoj utjecaj na našu štetu. Riječ je ili o evropskom modelu ili o nečijem drugom modelu.
Evropska unija mora ispuniti izjave o posvećenosti kredibilnoj perspektivi Zapadnog Balkana, a prvi i najvažniji korak je počinjanje pregovora o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali i kroz odobrenje liberalizacije viza sa Kosovo.
Takođe, trebamo ozbiljno razmotriti odobrenje statusa kandidata za članstvo u EU Bosni i Hercegovini. No, politička volja za usvajanje reformskih zakona mora biti jasno prikazana. Moramo naći načine za procedure pristupanja kako bi se napredak reformi vezao sa konkretnu korist žitelja država kandidata.
Kako sam ranije rekao: i države koje apliciraju moraju obaviti svoj dio posla kroz odlučne reforme, usklađivanje vanjske i sigurnosne politike sa EU-om, te kroz istinsku volju za rješavanje problema među kojima je normalizacija odnosa Beograda i Prištine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR