Vlasnik televizije Pink, Željko Mitrović, posljednjih dana je u centru pažnje javnosti, nakon što je na društvenim mrežama objavio navodno privatne podatke jedne osobe s kojom je razmjenjivao poruke. Iako mnogi smatraju da je riječ o marketinškom triku i da tako nešto nije moguće, Mitrovićevi navodi su kod pojedinih građana izazvali uznemirenje.
Nadležni organi se još uvijek nijesu oglasili povodom njegovih tvrdnji, dok advokat Rodoljub Šabić ističe da svako ko nezakonito prikuplja podatke građana može biti krivično gonjen.
Na društvenoj mreži Iks (nekadašnji Tviter), Mitrović je, nakon jednog komentara ispod videa o vještačkoj inteligenciji, navodno objavio tačne podatke osobe koja je komentarisala – uključujući adresu stanovanja, broj telefona i druge povjerljive informacije. Kako tvrdi, do tih podataka je došao uz pomoć vještačke inteligencije kojom raspolaže njegova kompanija.
Advokat Rodoljub Šabić ocjenjuje da je zloupotreba ličnih podataka, poput one koju navodno sprovodi Mitrović, postala sve češća i opasnija pojava u Srbiji.
– Nažalost, to više nije izuzetak. Objavljivanje ličnih podataka je uvijek problematično – potencijalno štetno, opasno i može predstavljati rizik po bezbjednost osobe čiji su podaci u pitanju – upozorava Šabić.
On naglašava da se lični podaci smiju objavljivati isključivo uz saglasnost osobe na koju se odnose, osim u izuzecima koje precizira zakon.
– Nijesu prihvatljiva opravdanja poput: „to je uradila vještačka inteligencija“ ili „ti podaci su već bili javni na internetu“. Odgovornost i dalje postoji – kaže Šabić.
Podsjeća i da Krivični zakonik u članu 146. predviđa novčanu kaznu ili zatvor do godinu dana za nezakonito prikupljanje i korišćenje podataka o ličnosti.
– Ipak, tužilaštva u Srbiji često ne reaguju, čak ni u najdrastičnijim slučajevima. Praksa pokazuje da su podaci iz zvaničnih baza, koje su u posjedu državnih organa, često zloupotrebljavani u političke svrhe, što je faktički dovelo do nekažnjivosti takvih postupaka – objašnjava on.
Šabić zaključuje da je krajnje vrijeme da se ovakvo ponašanje zaustavi.
– Gotovo da nema primjera odgovornosti za neovlašćeno raspolaganje ličnim podacima. To mora da se promijeni. Ne samo zbog zakona, već i zbog osnovnih civilizacijskih vrijednosti. Zaštita ličnih podataka, zagarantovana Ustavom, ne smije ostati samo prazna fraza – poručuje Šabić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR