Guardian o protestima u Srbiji: Bitka za demokratiju koju EU ne smije da ignoriše

Autoritarno gušenje masovnih demonstracija u zemlji kandidatu za EU zahtijeva snažniji odgovor iz Brisela, stoji u najnovijem uvodniku Guardiana.

Tokom ljeta u kojem su se evropski lideri fokusirali na shuttle diplomatiju sa Donaldom Trampom oko trgovine i Ukrajine, zadržali su diskretnu tišinu u vezi sa drugom krizom na istoku Evrope. Već više od devet mjeseci masovni studentski protesti u Srbiji izazivaju autoritarnu vladavinu Aleksandra Vučića, koji je na vlasti kao premijer i predsjednik već 11 godina. Do sada je Brisel uglavnom birao da gleda na drugu stranu.

Povod za neke od najvećih demonstracija u istoriji Srbije bio je kolaps nadstre[nicenedavno renovirane željezničke stanice u drugom najvećem gradu, Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi. Katastrofa je naširoko pripisana ukorijenjenoj prevari i korupciji kojom upravlja Vučićeva Srpska napredna stranka, i ubrzo je postala iskra za pokret za demokratske reforme. Studenti traže vanredne izbore i novu eru transparentnosti i odgovornosti u zemlji koja ostaje kandidat za u;lanjenje u EU.

Kako su bijes i frustracija na ulicama rasli, Vučićev odgovor postajao je sve drastičniji. Bez ikakvih osnova tvrdeći da strani agitatori pokušavaju da izazovu “uvoznu revoluciju”, predsjednik je pokrenuo nemilosrdno gušenje organizacija civilnog društva koje primaju sredstva iz stranih fondova. Na ulicama su ovog mjeseca orkestrirane grupe napadača nasrnule na demonstrante i, prema izvještajima, pljačkale biznise u vlasništvu Vučićevih protivnika. Pojavili su se brojni izvještaji o policijskoj brutalnosti. Usred spirale nasilja, jedan nedavni protest protiv vlasti u Beogradu održan je pod sloganom “Da im pokažemo da njeismo vreća za udaranje”.

Demonstranti zaslužuju veću podršku i solidarnost EU nego što je dobijaju. Autokratski i ciničan, Vučić je maligno prisutan u politici zapadnog Balkana. Van granica Srbije, dugo je gajio podmuklu i destabilizujuću etnonacionalističku agendu u vezi sa Kosovom i Republikom Srpskom – entitetom etničkih Srba u Bosni i Hercegovini. Kod kuće je postao sve veća prijetnja demokratiji.

Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi utvrdila je da su prošlogodišnji parlamentarni izbori u Srbiji bili obilježeni pristrasnošću medija i korišćenjem mreža političkog patronata za uticanje na glasanje. Autoritarni odgovor na proteste – koji su se proširili i na mala mjesta u srcu Vučićeve baze podrške – doprinio je urušavanju povjerenja javnosti u lidera koji je upregao moć države u službu svojih političkih interesa.

Ako bi željela da ga upotrijebi, EU ima značajnu ekonomsku polugu. Blok obezbjeđuje više od 60% stranih direktnih investicija u Srbiji i obećao je 1,6 milijardi eura Beogradu do 2027, vezano za buduće reforme. Ali Brisel nerado gleda kako zemlja dodatno klizi u orbitu Rusije i zato je ublažio svaku kritiku Vučića. Sa svoje strane, predsjednik je odigrao lukavu geopolitičku igru, šaljući oružje preko trećih strana i Kijevu i Moskvi, te dajući EU ključan pristup značajnim rezervama litijuma u Srbiji.

Nakon ovogodišnjeg ljetnjeg nasilja, Vučić je prošle nedjelje kasno pozvao na dijalog sa demonstrantima. Ali ono što Srbiji treba jesu slobodni i pošteni izbori, kao i zaustavljanje autoritarnog posrnuća protekle decenije. U trenutku kada su liberalne vrijednosti EU izazvane i u Vašingtonu i u Moskvi i u Pekingu, Unija mora mnogo snažnije da stane u njihovu odbranu u borbi za demokratske reforme koja se vodi odmah izvan njenih granica.